Putin i Dodik: "Mega-prijetnja" BiH?

Tokom jučerašnje (18.03.) posjete Sarajevu, austrijski kancelar Karl Nehammer (ÖVP) je naglasio da Bosna i Hercegovina ne smije biti uvučena u ukrajinski sukob i da Austrija, također uz podršku EU vojne misije EUFOR-a, „ni u kom slučaju BiH neće ostaviti samu", piše bečki list Standard. Nehammer se susreo sa tročlanim državnim Predsjedništvom, u kojem je i proruski nacionalista Milorad Dodik, koji sa svojom strankom SNSD-om od jeseni priprema konkretne zakone koji vode raspadu zajedničkih državnih institucija i uništenju države BiH, piše austrijski list, te dodaje da je Dodik upravo ove sedmice i visokom predstavniku EU-a za vanjsku politiku i bezbijednost Josepu Borellu, koji je također boravio u Sarajevu, rekao da neće ukinuti te zakone.

600 miliona eura za Dodika

"Uprkos Dodikovom odbijanju da se pridržava Ustava i da povuče zakone, uprkos godinama prijetnji otcjepljenjem i uprkos tome što je u bliskom direktnom kontaktu s ruskim režimom, EU do sada nije razvila nikakve strategije da izbjegne eskalaciju, ali nastavlja sa politikom popuštanja po svaku cijenu (appasement-politikom).  Dodiku je nedavno mađarski komesar EU-a Olivér Várhelyi u više navrata nudio 600 miliona eura ukoliko se predstavnici Srba vrate u institucije. Samog Várhelyija je poslao mađarski premijer Viktor Orbán, koji podržava Dodika i njegovu politiku."

Na upit Standarda o tome, kako se dalje navodi, iz Komisije EU je rečeno: "Komisija je više puta tražila od predstavnika Republike Srpske da se u potpunosti vrate u državne institucije... Komisija namjerava da potpiše relevantne ugovore o izdvajanju sredstava za dvije investicije (investicione pakete za cestovne i željezničke veze op.red.) vrijedne 600 miliona eura tek po okončanju političke krize, uz uslov da se predstavnika Republike Srpske vrate u državne institucije."

Sporazum Putina i Dodika i prijetnja BiH

Ruska ambasada je nedavno objavila da su Putin i Dodik početkom decembra potpisali sporazum koji sada treba postepeno implementirati. U kontekstu rata protiv Ukrajine, postoji zabrinutost da bi Dodik mogao proglasiti nezavisnost Republike Srpske kada prvi zakoni o raspuštanju državnih institucija stupe na snagu u maju. Također, postoji zabrinutost da bi Dodik tada mogao pozvati srpske članove Ustavnog suda da podnesu ostavke, čime bi Ustavni sud učinio nefunkcionalnim. Treće, postoji zabrinutost da bi Kremlj mogao priznati nezavisnost Republike Srpske, analogno "narodnim republikama" Luganska i Donjecka, piše bečki list.

Navodi se i kako sigurnosni stručnjaci već mjesecima upozoravaju da bi Kremlj, uz pomoć Dodika i njegovih prijatelja, mogao otvoriti još jedan front destabilizacije na Balkanu.

Bosna i Hercegovina, kao i Srbija, nedavno nisu podržale uvođenje sankcija Rusiji, što je Moskva pozdravila. Međutim, ruski ambasador u Sarajevu Igor Kalabukhov je u odgovoru na pitanja medija šta bi Kremlj uradio da Bosna i Hercegovina uđe u NATO, rekao: "Ako se odluči da postane član bilo čega, to je interna stvar. Ali druga stvar je naša reakcija". Pojasnio je, navodi se, da je Rusija na primjeru Ukrajine pokazala šta može očekivati ​​i naglasio da će Moskva reagovati ako bude bilo kakvih prijetnji u Bosni i Hercegovini. Ovo je opet u Sarajevu shvaćeno kao prijetnja, piše Standard.

I najtiražniji njemački list Bild jučer je tematizirao izjavu ruskog ambasadora postavljajući pitanje da li je riječ o "maga-prijetnji" BiH.

Izborni zakon i polarizacija

Osim problematične geopolitičke situacije, bosanski političari su ponovo prisiljeni baviti se pregovorima o izbornom zakonu. Jer ove sedmice je Angelina Eichhorst iz Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) ponovo doputovala u Sarajevo, piše Standard. U članku se pojašnjava da se, kada je riječ o izbornoj reformi, radi o tome da se, pod broj jedan, uvedu tehnička poboljšanja kako bi se spriječile prevare i manipulacije. Pod dva, tu se radi o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje predviđaju ukidanje diskriminacije Jevreja, Roma i drugih manjina.

"No, oba ova pitanja zasjenjena su jednom drugom temom važnoj za nacionalističko-hrvatski HDZ . Posrednici EU preuzeli su taj cilj HDZ-a kao svoj sopstveni, mada se njime želi osigurati da ubuduće u Predsjedništvu BiH kao Hrvat sjedi predstavnik HDZ-a, a ne kao do sada nenacionalist Željko Komšić. Ovu temu koja zabrinjava HDZ Hrvatske  gura lobi sestrinske stranke HDZ u BiH. kako u EU parlamentu tako i drugim tijelima EU."

Pregovori o izbornom zakonu mjesecima izazivaju napetost u BiH jer posrednici, odnosno predstavnici EU, očito podržavaju HDZ, piše u članku bečkog lista.

Cirkus u BiH

U tekstu se dalje navodi da je socijaldemokrata Vojin Mijatović u otvorenom pismu protestovao protiv pristupa EU koji se ogleda u posredovanju Angeline Eichhorst i u kome joj prebacuje da mjesecima pravi "cirkus" u BiH i podržava kriminalne i etno-nacionalističke strukture.

"Znate li da podržavate nacionalističku politiku u Bosni i Hercegovini koja se zalaže za rat i raspad nezavisne države?", pitanje je koje je Mijatović postavio u pismu. On je naglasio i da Eichhorstova ne zastupa zvaničnu politiku EU u BiH i najavio debatu o tome u Briselu. "Do tada, pozdrav od jednog Srbina i Bosanaca iz Banjaluke, kojima je ova država važnija od Evropske unije koju, nažalost, predstavljate, na sramotu svih evropskih vrijednosti", napisao je Mijatović, prenosi Standard.


(Vijesti.ba / DW)