Köster poziva EU: Sankcije Dodiku nakon posjete Moskvi

Od početka ruskog rata protiv Ukrajine susreli su se već dva puta. To je pogrešan signal prema članstvu BiH u EU. Time sebi čini pravu "medvjeđu uslugu".

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) odlazak predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika u Moskvu, 23. maja komentira Dietmar Köster, zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke u Evropskom parlamentu.

On je sudjelovao u izradi izvještaja i rezolucije o napretku BiH za 2022. godinu. Ovaj evropski parlamentarac je u raspravama pred Evropskim parlamentom zagovarao sankcije EU za Milorada Dodika.

Dodik bi se, kako je najavljeno, trebao susresti isti dan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na marginama skupa "na kojem će biti više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja".

To je Dodikova treća posjeta Moskvi za godinu dana. Dolazi nakon izjave zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška koji je polovinom maja najavio da će Rusija nastaviti da ulaže u Republiku Srpsku(RS).

To je, istovremeno, i drugi put u ovom mjesecu da Kremlj otvoreno govori o podršci vlastima ovog bh. entiteta, čiji lider Milorad Dodik zagovara otcjepljenje RS od države Bosne i Hercegovine. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov 11. maja je najavio jačanje veza Rusije i RS.

Dodika su sankcionirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zbog koruptivnih aktivnosti, pokušaja urušavanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja stabilnosti BiH i cijele regije. Zbog protivljenja, prije svih Mađarske, EU nije sankcionirala Dodika.

“Kako Bosna i Hercegovina da postane članica Evropske unije ako predsjednik jednog dijela zemlje daje orden ruskom predsjedniku? U načelu pozdravljam diplomatske inicijative i razgovore s ruskom vladom ako su usmjereni na okončanje rata protiv Ukrajine. Ali, to svakako nije ono što možemo očekivati od susreta Dodika i Putina. Milorad Dodik je 8. januara 2023. dodijelio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu Orden RS na ogrlici, najviše priznanje tog entiteta uoči proslave ''dana RS''. Praznovanje 9. januara je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Priznanje Putinu dodijeljeno je za "patriotsku brigu i ljubav prema RS-u".

Uoči Dodikovog puta u Rusiju najavljeno je da će Rusija uskoro otvoriti konzulat u Banjoj Luci, gdje su smještene institucije ovog entiteta, a Putinov glasnogovornik Dimitar Peskov je najavio mogućnost dolaska u Banja Luku.

BiH se deklarativno pridružila sankcijama Evropske unije prema Rusiji, ali one nisu implementirane, jer odluku o tome donosi Vijeće ministara BiH gdje se takva odluka ne može donijeti bez predstavnika iz RS-a koji se protive sankcijama.

Vrijeme je da EU konačno uvede sankcije Dodiku i njegovoj sviti, poručio je Koster.

Koster je poručio da Vijeće ministara BiH mora inzistirati na 14 ključnih prioriteta.

“Problem je u samom Vijeću ministara. Komesar za susjedstvo i proširenje (Oliver) Varhelyi je jedan od problema, a ne rješenje. Pitanje je jesu li njegovi postupci kompatibilni s Kodeksom ponašanja za članove Evropske komisije. Razmislimo i o njegovim uvredama upućenim u Evropskom parlamentu tokom plenarne sjednice u februaru. I što radi da prestane Dodikova secesionistička politika? Kada ćemo konačno čuti reakciju povjerenika Varhelyija u vezi s tim?”, pita Koster.

Koster je kazao da Rusija nastoji destabilizirati regiju.

“Za rusku vladu BiH je slaba tačka i oni slijede svoj interes, da uz pomoć Dodika podignu tenzije unutar zemlje. Putinov cilj je spriječiti jaku EU, s članstvom Zapadnog Balkana. U tom smislu, također se bavi ciljanom propagandom i dezinformacijama. Građani BiH moraju biti svjesni činjenice da BiH neće biti demokratska i prosperitetna zemlja ako se utjecaj Rusije bude povećavao”, kazao je i dodao:

“Bio bih vrlo sretan da vidim produktivan aktualni proces pristupanja BiH u EU. Nažalost, gospodin Dodik i njegovi nedavni postupci trenutno su najveći izazov na tom putu.Čini se da je opredjeljenje gospodina Dodika posvećeno kidanju odnosa između EU i BiH.

Koster je komentirao i odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta nakon izbora, kada je napravio promjene u korist Hrvata. “Više štete nego pomažu”, smatra Koster.

“U nekim aspektima, opet, volio bih da Schmidt poduzme nešto više, po pitanju Dodika na primjer. Schmidt kao visoki predstavnik mogao bi suspendirati ne samo njega, već i institucije Republike Srpske, kako bi spriječio poduzimanje koraka za proglašenje nezavisnosti. U svakom slučaju, BiH konačno mora dobiti ustav koji će zamijeniti Daytonski sporazum. Nemoguće je da država, nakon toliko vremena i koja će u dogledno vrijeme postati članica EU, nije sama dovoljno suverena i da treba još tzv. visokog predstavnika”, zaključio je Koster.

(Vijesti.ba)