Združeni udar na Ustavni sud: Dodik radi ono što Čović priželjkuje

Dakle, njeni osnivači su poput tadašnjih čelnika bosanskih Srba, predvođenih Radovanom Karadžićem, željeli podjelu Bosne i Hercegovine, ali ne i da prvi krenu u takvu akciju. Razlog za ovakvu strategiju krio se u činjenici da su hrvatski Srbi željeli podjelu Hrvatske, pa zvaničnom Zagrebu i Franji Tuđmanu nije bilo zgodno da bh. Hrvati prvi otpočnu sa podjelom BiH, jer bi Hrvatska izgubila podršku međunarodne zajednice u svojim nastojanjima da očuva teritorijalnu cjelovitost i dobije međunarodno priznanje.

Strategija uspostavljena u osnivačkom aktu tzv. 'HZ HB' i danas je aktuelna kod hrvatskog političkog vodstva u BiH, odnosno Čovićevih HDZ-a i HNS-a.

Izvođač radova danas je Milorad Dodik na kojem je potpuni fokus domaće i međunarodne javnosti. Dodikove konkretne akcije na rušenju institucija BiH, kao u slučaju udara na Ustavni sud, upravo su ono što Čović želi. Zbog toga Dodikov napad na Ustavni sud BiH lider HDZ-a ne samo da nije osudio i prešutio, već ga je i podržao. To je bilo potpuno jasno nakon sastanka u Konjicu, kada je lider HDZ-a poručio "da strancima nije mjesto u Ustavnom sudu BiH te da, ukoliko BiH želi u Evropsku uniju, stranci ne mogu biti članovi pravosudnih institucija i da on apsolutno podržava njihovo izbacivanje".

- Što se mene tiče, ostvareno je ono zbog čega sam došao, poručio je Čović u Konjicu.

Ono zbog čega je došao dobio je kroz zaključak u Konjicu, da će kroz razgovore o 14 ključnih prioriteta biti otvoreno i pitanje Ustavnog suda BiH. Kada je Dodik priču digao na nivo referenduma, Čović je osjetio da je posao završen te je uputio reakciju koja ne znači ništa do poziva na žurni nastavak dijaloga kroz koji će pokušati da se Ustavni sud BiH popuni "legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda!"

Ustavni sud BiH, a pogotovo strani suci, pod dugogodišnjim su združenim udarom osovine Čović - Dodik. Dragan Čović nepoštivanje Ustavnog suda BiH i javno manifestuje. Čak i oni kratke pameti sjetiti će se kako je to uradio pojavljivanjem na proslavi neustavnog Dana RS 9. januara 2019. godine u Banja Luci. Godinu kasnije, Dodik je donio odluku o blokadi odlučivanja u državnim institucijama do odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, u čemu je punu podršku dao upravo Čovićev HDZ.

Ipak, radovi na slabljenju državnih institucija samoprozvanog promicatelja europskih vrijednosti godinama 'promiču' međunarodnoj zajednici. Nakon što je dobio dio onoga što je želio nametnutim izmjenama Izbornog zakona, Čović kreće u novu destrukciju institucija i izgradnju pravnog režima koji bi mu osigurao potpunu političku dominaciju.

Do tog cilja će pokušati doći rastakanjem državnih institucija uz izgovore o navodnoj nesposobnosti institucija da odgovore na političke izazove koji je pritišću.


D.N

(Vijesti.ba)