Nobelovu nagradu za medicinu dobili naučnici za rad na mRNA vakcini protiv Covid-19

"Nobelova nagrada za medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Karikó i Drewu Weissmanu za njihova otkrića povezana s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA vakcina protiv covida-19", stoji u objavi žirija, prenosi Hina.

"Laureati su pridonijeli neviđenoj stopi razvoja vakcina tokom jedne od najvećih prijetnja ljudskome zdravlju u moderno doba", objavilo je švedsko tijelo za dodjelu prestižnih nagrada.

"U ovom je slučaju iznimno važna činjenica da se vakcine mogu razviti tako brzo, a to je, kako smo upravo čuli, uglavnom zbog poboljšanja tehnologije i ovog osnovnog otkrića koje je to omogućilo", rekla je Gunilla Karlsson-Hedestam, članica Nobelova odbora za 2023. za fiziologiju ili medicinu.

Karikó i Weissman su prvi put objavili temeljni rad o mRNA vakcinama još 2005. godine, dok su zajedno radili na Sveučilištu Pennsylvania. Svojim su istraživanjem uspjeli prevladati glavne prepreke u korištenju in-vitro mRNA (sintetičke) tehnologije, a to je upalni odgovor tijela koji uključuje proizvodnju štetnih citokina.

Za vrijeme pandemije, mRNA tehnologija rezultirala je proizvodnjom vrlo učinkovite vakcine protiv SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje bolest covid-19, osobito onog koje je bilo iznimno fleksibilno i prilagodljivo za masovno korištenje.

BREAKING NEWS
The 2023 #NobelPrize in Physiology or Medicine has been awarded to Katalin Karikó and Drew Weissman for their discoveries concerning nucleoside base modifications that enabled the development of effective mRNA vaccines against COVID-19. pic.twitter.com/Y62uJDlNMj

— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 2, 2023

Karikó je rođena 1955. u Szolnoku u Mađarskoj. Godine 1989. postala je asistentica na Sveučilištu Pennsylvania, gdje je ostala do 2013. Danas je viša potpredsjednica u kompaniji BioNTech RNA Pharmaceuticals, glavnome proizvođaču vakcina protiv covida. Istodobno je profesorica na Sveučilištu Szeged i asistentica na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania.

Weissman je rođen 1959. u Lexingtonu u saveznoj državi Massachusetts. Godine 1997. osnovao je istraživačku grupu na Medicinskom fakultetu Perelman. Bavi se istraživanjem vakcin i direktor je Penn Instituta za inovacije RNA.

"Oni su zajedno spasili milione života, spriječili teški covid, smanjili ukupni teret bolesti i omogućili društvima da se ponovo otvore", rekao je Rickard Sandberg, član odbora za dodjelu Nobela za medicinu.

Glasnička RNA, otkrivena 1961. godine, prirodna je molekula koja služi kao sredstvo za tjelesnu proizvodnju proteina. Korištenje mRNA za instruiranje ljudskih stanica da stvaraju terapeutske proteine, što se dugo smatralo nemogućim, pionirski se počelo primjenjivati tijekom pandemije.

Tehnologija znači radikalan odmak od etabliranih biotehnoloških lijekova, koji se generiraju u složenim reaktorima pomoću genetski modificiranih živih stanica, zatim izoliraju i pročišćavaju. Glasnička RNA, nasuprot tome, radi poput softvera koji se može ubrizgati u tijelo kako bi se ljudske stanice instruirale da proizvode željene proteine.

Moguće upotrebe uključuju lijekove protiv raka i vakcine protiv malarije, gripe i bjesnoće.


(Vijesti.ba)