Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Francuske Emmanuel Macron složili su se danas u Parizu kako se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasovog napada na Izrael.
Plenković se u francuskoj prijestolnici sastao s Macronom prije nego što će sudjelovati na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) čija Hrvatska nastoji postati članicom.
"Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila", napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači, prenosi Hina.

Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas, pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Francuska je podržala rezoluciju.
Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze. Palestinsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.
Plenković je u objavi dodao da se razgovaralo i o "sprečavanju ilegalnih migracija i potrebi rješavanja problema na izvoru" te da su "prepoznati napori koje Hrvatska ulaže u zaštiti vanjskih granica EU".
Razgovarali i o RafaleimaPlenković i Macron razgovarali su i o bilateralnim i evropskim temama, a uspješan proces nabave Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske koje žele staviti i u funkciju razvoja privrednih odnosa.
Hrvatska je od Francuske kupila 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale od kojih će prvih šest doći u Hrvatsku početkom drugog kvartala 2024., a ostali prema ugovorima.
"Krize u susjedstvu EU zahtijevaju snažnu saradnju članica i odvažna rješenja", naglasio je hrvatski premijer.
On se potom sastao u sjedištu OECD-a s glavnim sekretarom te organizacije Mathiasom Cormannom, a potom će sudjelovati na Vijeću OECD-a. Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj grupi OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.
Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.
Hrvatska je 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a zvanično je započela pristupni proces u julu 2022. Po ranijim riječima zamjenika glavnog sekretara te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina.
Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz septembra ove godine. Dva ekonomska pregleda preduslov su da bi zemlja mogla postati članica. Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunija i Peru.
Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.
Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura. Uz predsjednika vlade u posjetu OECD-u su i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar finansija Marko Primorac.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja