Regija - Hrvatski premijer
Ažurirano:
Plenković: Hamas je napao civile, mi smo solidarni s Izraelom
Hrvatska je solidarna s Izraelom i osuđuje brutalni teroristički napad Hamasa, ponovio je premijer Andrej Plenković danas na otvorenju Zagreb IHRA Plenuma, kazavši kako je Hrvatska posvećena borbi protiv antisemitizma i iskrivljavanju istine o holokaustu.
"Hrvatska vlada solidarna je s Izraelom, našim bliskim partnerom", rekao je Plenković na otvaranju Zagreb IHRA Plenuma u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Plenković je ponovo osudio "brutalni teroristički napad Hamasa" i izrazio potrebu za oslobađanjem svih taoca i olakšavanjem humanitarne situacije u Pojasu Gaze.
Hrvatska je 1. marta preuzela jednogodišnje presjedanje savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), a nakon plenarne sjednice u junu u Dubrovniku, još jedna se održava danasu Zagrebu.
"Ne smiju se ponoviti užasi iz prošlosti", rekao je Plenković.
Budućnost sjećanja na holokaust u centru je hrvatskog presjedanja, jer nema još puno preživjelih iz tog mračnog razdoblja.
"Kako nas napuštaju posljednji svjedoci holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na holokaust izgledati. Moramo osigurati da njihove glasove čuju buduće generacije", rekao je Plenković, uz kojega su bili ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Hrvatska vlada usvojila je u januaru, dva mjeseca prije predsjedanja IHRA-om, tri pravno neobvezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji.
Šest miliona Židova stradalo je u Holokaustu, a među njima 1.5 miliona djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica.
Hrvatska je postala članica IHRA-e 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.
Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. U dvije velike deportacije, u augustu 1942. i u maju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportovali više od šest i pol hiljada hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova ubijeno je tokom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji, prenosi Hina.
(Vijesti.ba)
Hrvatska je 1. marta preuzela jednogodišnje presjedanje savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), a nakon plenarne sjednice u junu u Dubrovniku, još jedna se održava danasu Zagrebu.
"Ne smiju se ponoviti užasi iz prošlosti", rekao je Plenković.
Budućnost sjećanja na holokaust u centru je hrvatskog presjedanja, jer nema još puno preživjelih iz tog mračnog razdoblja.
"Kako nas napuštaju posljednji svjedoci holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na holokaust izgledati. Moramo osigurati da njihove glasove čuju buduće generacije", rekao je Plenković, uz kojega su bili ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Hrvatska vlada usvojila je u januaru, dva mjeseca prije predsjedanja IHRA-om, tri pravno neobvezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji.
Šest miliona Židova stradalo je u Holokaustu, a među njima 1.5 miliona djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica.
Hrvatska je postala članica IHRA-e 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.
Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. U dvije velike deportacije, u augustu 1942. i u maju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportovali više od šest i pol hiljada hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova ubijeno je tokom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji, prenosi Hina.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja