7°C
Mostar 10°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 9°C
Bihać 6°C

05.12.2023 / 14:24 Ekonomija - Povećanje cijene struje

Ugalj prodavan u Srbiju, a kupovan od privatnika: Kako je bh. privreda dovedena pred kolaps

Ugalj prodavan u Srbiju, a kupovan od privatnika: Kako je bh. privreda dovedena pred kolaps
Foto: Vijesti.ba

Cijene električne energije su na svjetskim berzama, u odnosu na isti period prošle godine, četiri puta niže.

Umjesto da se ide na smanjenje, Elektroprivreda BIH i federalne vlasti imaju namjeru dodatno povećati cijene privredi. Tako su privrednici iz BiH dovedeni u situaciju da više nisu konkurentni na tržištu, odnosno gube i jedinu preostalu komparativnu prednost koju su imali na tržištu – cijenu struje.

Svi su složni da su Elektroprivreda i rudnici podbacili, da su neprofitabilni, loše vođeni, podložni uticaju privatnih kompanija, natrpani viškom administracije, no niko ne predlaže da se s rješavanjem problema krene iz tog dvorišta, već se teret prebacuje na one koji vode zdrave biznise.

I to po treći put.

Naime, cijena električne energije je privredi povećana već dva puta, za 44 posto.

Uz to, rudnici u vlasništvu FBiH ugalj Elektroprivredi prodaju za 56 KM po toni, dok privatne kompanije na sumnjivim tenderima dobivaju cijenu od preko 100 KM po toni. Uostalom, revizija je utvrdila da je na samo jednom tenderu Elektroprivreda BiH firmi Lager iz Posušja za ugalj sumnjivog kvaliteta platila čak 24 miliona KM više od realne vrijednosti.

Osim Lagera, masne cifre u EPBIH naplaćuje i rudnik Stanari u vlasništvu Vuka Hamovića, sve pod izgovorom da rudnici u FBiH ne proizvode dovoljne količine uglja. No, s tim argumentom ne slažu se nalazi revizije koja je utvrdila da, primjera radi, RMU Banovići ogromne količine uglja prodavao Srbiji.

Stručnjak za energetiku i bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić kaže da ne stoje argumenti Vlade FBIH „da su cijene na tržištu enormno skočile i da električne energije nema na tržištu“.

- Prošle godine je cijena električne energije išla i preko 500 eura po megavat satu, sada je negdje između 110 i 120 eura. Isto tako, Vlada kaže “zbog nedostatka električne energije na tržištu“, električne energije ima na svim berzama, tako da nijedna od te dvije stvari koje su navedene u preambuli odluke Vlade ne stoje, kaže Jerlagić.

On navodi da je gubitak Elektroprivrede BIH zapravo neostvareni prihod na izvozu električne energije, jer je izvoz uvijek generirao profit.

Lančana poskupljenja, nikakva konkurentnost bh. privrede vani i moguća otpuštanja radnika, samo su neke od mogućih posljedica povećanja cijene struje.

Poslodavcima je jasno da bi ovakav potez ugrozio radnike i radna mjesta pa se i dalje nadaju da do poskupljenja ipak neće doći.

"Mi smo prije dva mjeseca upozorili vlasti da to nije mudar potez. Privredni subjekti u Federaciji su prije dva mjeseca dobili nove ponude cijene struje i odmah smo reagovali. Smatramo da bi poskupljenje struje, da ne govorimo i plina, dovelo do lančanog pokretanja vala poskupljenja koji bi se odrazio i na cijene roba i usluga, posebno u situaciji kada smo očekivali smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja na cijenu rada. Smatramo da cijena struje ne treba da bude povećana", poručio je u izjavi za Vijesti.ba direktor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, Mario Nenadić, koji je potom nastavio:

"Razumijemo poziciju Elektroprivrede, ali nije to problem poslodavaca i predstavnika kompanija iz javnog sektora u Federaciji. Obavili smo više razgovora sa predstavnicima vlade, resornim ministrima i rukovodstvom Elektroprivrede i mislim da su naši zahtjevi i vapaji urodili plodom. Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije prošle sedmice donesena je odluka u smislu novog zakona o električnoj energiji, član 137, koji govori o tome da je Vlada, kao preduslov za uređenje ovih pitanja, dužna proglasiti stanje poremećaja u snabdijevanju električnom energijom, što je urađeno na toj sjednici. Sljedeći korak je da se propišu uvjeti za utvrđivanje cijene i da se utvrdi cijena. Očekujemo da poskupljenja neće biti, ili da će ono biti minimalno, onoliko koliko poslodavci mogu podnijeti".

Alternativa tome da struja poskupi je da se smanje fiskalna i parafiskalna opterećenja.

„Mi znamo koliko su povećana očekivanja u socijalnoj zaštiti. Samo jedan zakon koji je donesen prije par mjeseci traži novih 120 miliona KM. Pored toga, imamo i druge obaveze, najave povećanja plata u realnom sektoru. Ako krenu sva ta lančana poskupljenja, to će sve padati na leđa poslodavaca i pitanje je koliko će to moći pratiti", zaključuje Nenadić.

Mujo Hasić, vlasnik i direktor kompanije Variplast Gračanica, za Vijesti.ba kaže da su zemlje okruženja u sličnoj poziciji, ali...

“Međutim, postavlja se pitanje koja je to naša komparativna prednost da bi mi bili konkurentni ino tržištu? Cijena će sigurno ići do maksimalnih 20 posto, a vidjet ćemo kako će se to odraziti na poslovanje naših pravnih subjekata. Najvećim dijelom to će značiti smanjenje dobiti, a smanjenje dobiti znači smanjivanje investicija. To dalje dovodi do gubljenja potrebe za radnom snagom... Manje radne snaga - manja proizvodnja. Sve je to lančano", kaže Hasić.

Član Upravnog odbora UPFBiH, Suad Ećo, navodi da bi povećanje cijene električne energije za privrednike bilo vrlo problematično i da bi se odrazilo na brojne faktore.

"Svi smo bili u šoku kada smo dobili prijedloge od Elektroprivrede vezano za ugovore. Ako je neko malo ili srednje preduzeće plaćalo 10.000 KM za struju, a sada 20.000 KM, a to je velika razlika. To je deset radnih mjesta. Nismo potpisali te ponude, čekali smo stav ministarstva i Vlade i imamo obećanje da to ipak neće biti u mjeri koliko je Elektroprivreda slala. Dvije godine zaredom imamo poskupljenja po 20 posto, istakao je Ećo.


(Vijesti.ba) 

Izdvajamo