Crnogorski zastupnici u petak o Rezoluciji o Jasenovcu?

... nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja kad su je na inicijativu lidera crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta "Evropa sad".

Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivan izvještaj EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Zbog toga crnogorska opozicija tvrdi da je Mandić za 28. juna zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.

Hoće li se tvrdnje crnogorske opozicije ostvariti moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Briselu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja.

U najavi oštar odgovor hrvatske diplomatije

U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao biti “žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo.

Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje ka punopravnom članstvu.

No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istakao da bi "Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom historijom, ako je sklona rezolucijama".

Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da "može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori".

"Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početaka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti", rekao je šef hrvatske diplomatije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.

Šta piše u Rezoluciji o Jasenovcu?

U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. april, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.

U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu, također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.

Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.

Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika.

Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i "Pokret Evropa sad" premijera Milojka Spajića.

Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori, prenosi Hina.


(Vijesti.ba / FENA)