04.07.2024 / 11:41 Regija - Hrvatska

Usvajanjem zakona o Središnjem registru prestaje potreba za provedbom popisa stanovništva

Usvajanjem zakona o Središnjem registru prestaje potreba za provedbom popisa stanovništva
Foto: FENA

Hrvatska Vlada je sa sjednice u četvrtak u prvo čitanje u Sabor uputila prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od juna 2026. godine.

- Novi zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna, kazao je uvodno hrvatski premijer Andrej Plenković.

Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sistema i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija RH, Porezna uprava.

- U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske, pojasnio je hrvatski ministar financija Marko Primorac.

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva u Hrvatskoj, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom budžetu u iznosu od 12,8 miliona eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tokom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. juna 2026. godine, prenosi Hina.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo