Danska traži podršku Evrope u odbrani Grenlanda od Trumpovih ambicija

Danska premijerka Mette Frederiksen u utorak je jurila između Berlina, Brisela i Pariza kako bi pridobila podršku suočena s Trumpovim sve agresivnijim namjerama prema ovom teritoriju. Par je prije dvije sedmice imao, kako se izvještava, žestok 45-minutni razgovor telefonom kada je postalo jasno da je Trump potpuno ozbiljan.

Trump je izjavio da je kontrola nad ovim autonomnim arktičkim teritorijem, koji je dio Kraljevine Danske i osnivač NATO-a, od vitalne nacionalne sigurnosti za SAD. S obzirom da je Danska članica EU, stanovnici Grenlanda su građani Evropske unije.

Frederiksen je rekla da su njeni razgovori s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu protekli „nevjerovatno dobro.“ Istakla je kako je „apsolutno ključno“ da Evropa „ostane ujedinjena“ po pitanju Grenlanda.

„Ne putujem okolo da bih držala govore. To mi nije potrebno,“ rekla je Frederiksen. „Ali trenutno vrlo odlučno štitim interese Danske.“

Dodala je: „Mora postojati poštovanje teritorija i suvereniteta država. To je apsolutno ključni temelj međunarodnog poretka koji smo izgradili od Drugog svjetskog rata.“

Njemački kancelar potvrdio je taj stav, kao i drugi visoki evropski zvaničnici koji su govorili privatno. „Nepovredivost granica je osnovni princip međunarodnog prava,“ rekao je Scholz. „Rusija je prekršila taj princip invazijom na Ukrajinu, čime je potkopala mir u Evropi. Taj princip mora važiti za sve.“

Scholz je upozorio da se „granice ne smiju mijenjati silom,“ naglasivši da je njegova poruka „upučena onima koje se to tiče.“

Pored sastanaka s liderima Francuske i Njemačke, Frederiksen je u Briselu održala razgovore s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, dok je prošle sedmice telefonski razgovarala s britanskim premijerom Keirom Starmerom.

Diplomati su sada odvojili vrijeme za raspravu o evropskim odnosima s Trumpom — vjerovatno uključujući i krizu s Grenlandom — na neformalnom sastanku lidera EU u Briselu 3. februara, prema navodima nekoliko izvora upoznatih s planovima. Starmer bi također trebao prisustvovati sastanku, jer London i Brisel nastoje produbiti saradnju u oblasti odbrane i sigurnosti.

Trumpov povratak u Bijelu kuću prije nešto više od sedmicu dana već je stavio na test odlučnost američkih saveznika preko Atlantika. Strategija u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu zasad je ignorisati buku i fokusirati se na Trumpove stvarne poteze. Izbjegavanje javnih verbalnih sukoba, gdje je to moguće, široko se smatra najboljim pristupom u prijestonicama od Londona do Kopenhagena.

„Postignut je jasan konsenzus da smo prošli put završili u situaciji gdje smo reagovali na svaki tvit,“ rekao je jedan diplomat, koji je, kao i drugi, tražio anonimnost kako bi govorio o osjetljivim pitanjima. „Ne možemo provesti četiri godine reagirajući na svaki tvit.“

Međutim, kada je riječ o Grenlandu, koji ima ogromne rezerve minerala i stratešku poziciju u Arktiku, evropski pristup čekanja i posmatranja prema očiglednim američkim planovima za ovaj teritorij čini se da više nije održiv.

„Situacija je zaista ozbiljna i svi smatraju da evropska reakcija do sada nije bila vjerodostojna,“ rekao je drugi evropski diplomat. „Izašli smo iz faze šoka i negiranja, sada mijenjamo brzinu.“

Frederiksen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa održali su nekoliko razgovora o Trumpu i Grenlandu posljednjih sedmica. „Od početka smo vrlo blisko koordinirali sve što bismo rekli ili ćemo reći o Grenlandu zajedno s Dancima,“ potvrdio je visoki zvaničnik EU.

„Potpuno i u potpunosti podržavamo sve što Danska i Grenland odluče,“ rekao je visoki zvaničnik EU. „Spremni smo, i Danci to znaju, da to potvrdimo kad god bude potrebno.“

(Vijesti.ba)