Đukanović: Alternative Dejtonu koje se spominju neminovno vode u rat

Tema predavanja bila je „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu“, a Đukanović je naglasio štetnost naziva Balkanizacija te rekao da to danas u Evropi predstavlja termin koji označava nestabilnost.

"Evropska perspektiva našeg regiona nikada nije bila mutnija. Europska unija više nema ni volje ni strateške hrabrosti da nastavi proces ujedinjenja kontinenta. Istovremeno, balkanske zemlje su potonule u sopstvenu nemoć, zaboravile reforme i izgubile viziju. Tako nastaje vakuum u kojem bujaju opasne ideologije prošlosti", poručio je Đukanović.

Upozorio je da se region nalazi na geopolitičkoj raskrsnici, u vremenu kada se svijet ubrzano mijenja, a Balkan ostaje zarobljen u ponavljanju historije.

"Dugo smo živjeli u zabludi da je stabilnost vječna. Danas gledamo kako se ruši stari poredak i rađa novi, u kojem naš region ostaje bez glasa, bez zaštite i bez pravca. Sada je jasnije nego ikad: bez evropske perspektive, Balkan ne zna kuda ide."

On je rekao da u Evropi danas nema lidera.

“Evropi i svijetu su danas potrebni lideri, državnici. Danas je mnogo više velikih problema, nego velikih državnika. Zapadni Balkan je danas dalje od Brisela nego prije 10 godina, može se reći da je bliže 90-tim godinama”, rekao je Đukanović.

On je dodao da taj prostor sada koriste Rusija, Kina i Turska.

“To se vidi kroz PIC. Logično je da su tu Rusija, Turska, Srbija, Hrvatska. Izgleda da oni očigledno znaju šta su njihovi interesi u Bosni. Da li to isto možemo kazati za EU? Brisel nam je svima cilj ali djeluje kao pokretna meta koja se udaljava. Za posljedicu imamo restauraciju retrogradnog nacionalizma, sada u formi “srpskog sveta” i obnovljene brige Beograda, prema navodno ugroženim Srbima u regionu. SPC je moćan instrument državne politike Srbije u region, koji je zamijenio nekadašnje savezne institucije koje su ranije bile na raspolaganju Beogradu u ostvarivanju nacionalističkih interesa ranih 90-tih. Ta crkva je i efikasan instrument ruskog imperijalizma”, rekao je Đukanović.

On je rekao da svjedočimo uspostavljanju novog svjetskog poretka, ali niko ne zna kako će on izgledati te da se niti jedan američki predsjednik poput Trumpa nije oslanjao na krupni kapital.

“Sve važniji postaje uticaj tzv. Srednjih sila”, rekao je Đukanović navodeći primjer Turske i Saudijske Arabije.

On je svoje obraćanje zaključio tvrdnjom da EU, ako želi biti globalna sila mora zaokružiti svoje širenja na cijeli kontinent.

Posebno se osvrnuo na odnose između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji, kako kaže, osciliraju zavisno od šire političke klime.

"Istina je da je Crna Gora početkom devedesetih pravila ozbiljne greške, ali jednako je istina da se brzo distancirala od destruktivnih politika, izgradila vlastitu nezavisnost i postala stub stabilnosti u regionu. Međutim, ono što je mukotrpno izgrađeno, danas se urušava pod naletom ekstremnog nacionalizma", nastavio je Đukanović, jasno aludirajući na porast velikosrpskih uticaja u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, upravo izostanak evropske dinamike otvara prostor za povratak retrogradnih ideologija koje poništavaju godinama građeno povjerenje među susjedima.

"Danas smo svjedoci da se nacionalizmi vraćaju na velika vrata. Crna Gora je izložena brutalnim napadima velikosrpskog projekta, koji ne štedi ni Bosnu i Hercegovinu, ni Hrvatsku. U takvom ambijentu, dobrosusjedski odnosi ne opstaju", dodao je Đukanović.

CG kao "prirodni plijen" Beograda

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što prije shvatiti da će najveći dio onoga što će se ovdje dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

"Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročnije sklad susjedske odnose", rekao je.

"U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog historijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijavanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji", kazao je Đukanović.

"U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u CG i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike", poručio je Đukanović.

"To je rađeno iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

Iskustvo u CG nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX vijeka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema CG.

Poruka je uvijek ista: "Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva" pa ako je tako postavlja se pitanje "što će Crna Gora?". Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svijet srpstva bude u "Velikoj Srbiji"?

Prošli smo kroz više etapa, ova je posljednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije", kazao je Đukanović, a potom govorio o projektu "Otvorenog Balkana".

"Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta "Open Balkan" - "Otvorenog Balkana". Nailazili smo na apsolutno nerazumijevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonosmke saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu prijetnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije. To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv."

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. "Srpski svet" je ljepše ime za "Veliku Srbiju", za ono što je prijeteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?", kazao je Đukanović, a onda podsjetio na događaje iz Crne Gore iz 2016. i 2020. godine.

"2020. se u takvoj ulozi pojavila SPC. Podsjetiću 2016. smo imali pokušaj državnog udara, organizovan od strane ruskih vojnih i bezbjednosnih službi sa ciljem spriječavanja ulaska CG u NATO. CG je tada bila na vratima NATO-a. Nekoliko mjeseci nakon toga ona je i formalizovala svoje članstvo u NATO. Na kraju 2016. godine kada su bili redovni parlamentarni izbori bio je pripremljen ozbiljan plan krvoprolića ispred crnogorskog parlamenta. Na poziv predsjednika Srbije sam otišao u Beograd i upoznao se sa tovarom dokumentacije srpske bezbjednosne službe, koja mi je potvrdila pripremu državnog udara u CG za koji je kao platforma bio izabran Beograd, Moskva režija, realizacija Beograd.

Ja sam dobio obećanje da će sva dokumentacija biti predata pravosuđu CG kada krene sudski proces i da će ruski agenti identifikovani u Beogradu biti izručeni Crnoj Gori. To je trajalo 48 sati. Došao je uticajni šef bezbjednosti iz Moskve poveo Ruse sa sobom a zabranio da se ijedan papir da CG. Mi smo ušli poslije u NATO ali smo bili svjesni da Rusija neće tek tako preći preko toga.

Stiglo je to 2020. Promijenjena je konfiguracija. Više u prvom planu nisu bile ruske bezbjednosne službe. Bila je SPC. SPC je u toj akciji bila instrument prekograničnih operacija velikosrpskog nacionalizma. Instrument koji je zamijenio sav instrumentarij koji je Milošević imao na raspolaganju: vojska, saveznu službu bezbjednosti, carinu, druge instrumente. Sad je sve to substituisala SPC.

Njihova ideja je bila da je vrijeme za promjenu vlasti u CG. I ja sam sa tim saglasan. Ali je neoprostivo da ne prepoznate šta se valja sa druge strane političke polulopte i da date ohrabrenje toj destrukciji.

Danas srpski patrijarh u razgovoru sa Putinom kaže da ne treba da bude zaboravljen Balkan u globalnom geopolitičkom pregrupisavanju i da treba da bude što bliže ruskom svijetu. Bilo bi zanimljivo da čujemo nekoga da kaže: Šta ovo bi? Pa ne bi ništa, bi isto što i prije 4 godine", kazao je Đukanović pa slikovito objasnio situaciju.

"Kako završava pacijent kojem nije na vrijeme dijagnostikovan i liječen kancer? Ishod je, nažalost, poznat. I zato se moramo zapitati – da li je njihov opstanak na vlasti dovoljan razlog da nas demotiviše? Ili je to upravo poziv na veću odgovornost i odlučnost.“

"Nismo mi birali vrijeme, dodao je. Birao ga je onaj koji je upregao SPC da se revanšira CG za neposlušnost prije 4 godine, a naše je bilo da se odbranimo. Poslije 30 godina i svih grešaka na vlasti, izgubite izbore za 1500 glasova i to u finalu političkim inžinjeringom", kazao je i dodao da je Crna Gora je zaslužila bolju alternativu, ali je dobila šta je dobila.

"Mislim da će na nekim sljedećim izborima pametnije glasati više vodeći računa o tome do čega ih može dovesti nepromišljenost".

„Poraz nije kraj – to je trenutak kada treba ustupiti mjesto mlađima. Bez ikakve dileme, uvjeren sam da nova generacija može voditi Crnu Goru dostojanstveno, mudro i na visokom nivou. Ako postoji nešto na šta sam zaista ponosan, to je rat koji sam s njima prošao. Ne bave se trgovinom, prodajom Crne Gore – ona se brani, sa znanjem, čašću i kvalitetom. I dobro je da se to čuje bude jasno, kako ovdje, tako i na susjedskim adresama.“

Populizam je stigao i na Balkan

„Populizam je stigao, i bez greške se preselio i na Balkan – pa i u Crnu Goru. Danas svjedočimo politici kakvu ne bih ni imenovao, iz poštovanja prema damama koje su danas s nama, ali svi znamo na šta mislim. Politika je postala sredstvo za ličnu promociju onih koji za to nemaju ni pokrića“ kazao je Đukanović.

„Politika je ozbiljna, odgovorna djelatnost. Populizam u njoj proizvodi ozbiljne posljedice. Moja poruka svima koji žele da se bave ovim poslom je jasna – potrebno je znanje, odgovornost i priprema. U političko sedlo se ne ulazi da bi vas čuo komšija ili reflektora, već onda kada ste za to zaista spremni – znanjem, iskustvom i iskrenom željom da služite narodu“, zaključio je.

U predavanju koje je izazvalo veliku pažnju akademske i političke javnosti, Đukanović je jasno poručio: "Ili će se Zapadni Balkan vratiti evropskom kursu uz odlučnu podršku EU i hrabro liderstvo iznutra, ili će utonuti u novu rundu nestabilnosti, sukoba i historijskog zastoja.

"Moramo shvatiti da sudbina ovog regiona prvenstveno zavisi od nas samih. Iako je naslijeđe teško, i iako će, pogotovo Bosna i Hercegovina, i dalje morati računati na podršku međunarodne zajednice, konačne odluke i ključni iskoraci moraju doći odavde. Mi moramo dati pečat budućnosti.

Na kraju izlaganja govorio je i o Dejtonskom sporazumu.

"Rat je nešto što smo probali i uvijek je tragično završio. Djetonski sporazum nije idealan, ali je zaustavio rat. Ima svojih slabosti, ali alternative koje se ponavljaju, spominju, prećutkuju, ne treba dozvoliti jer to neminovno vodi u rat... bilo gdje, nigdje to ne treba dozvoliti."

 
(Vijesti.ba)