CNN analizira naredni korak Bijele kuće: Putin se ne mijenja, a Trump?

Zapravo, čini se da se ruski predsjednik nije značajno promijenio, uprkos pozivima iz Bijele kuće, već samo nastavlja svoju iscrpljujuću ratnu politiku u Ukrajini, gdje su zračni napadi postali sve češći.

Pravo pitanje je da li se Trump promijenio – ili barem da li mijenja svoj stav prema Putinu – zbog onoga što sve više izgleda kao uzaludan pokušaj SAD-a da postignu mir u Ukrajini, za što se Trump ranije hvalio da može ostvariti u vrlo kratkom roku, piše CNN.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron svakako misli da je došlo do preokreta u Trumpovom razmišljanju, rekavši novinarima u Vijetnamu da Trumpova posljednja kritika ruskog kolege, kojeg je nazvao „potpuno LUDIM“, znači da predsjednik SAD-a „shvata“ da je Putin „lagao“ u vezi s ratom u Ukrajini, dodajući da se nada da će Trumpove riječi „biti pretočene u djela“.

No, dosadašnje činjenice govore drugačije.

Ovo je šesti put tokom ovog mandata da Trump, koji neprestano ističe svoj „čvrst odnos“ s Putinom, javno izražava nestrpljenje ili otvoreno nezadovoljstvo čelnikom Kremlja.

Još u martu, Trump je izjavio da je bio „bijesan“ na Putina jer je odbio 30-dnevni prekid vatre.

U aprilu, Trump je poručio: „Vladimire, PRESTANI“, nakon što je ruski raketni napad na Kijev usmrtio desetak ljudi.

„Možda on uopće ne želi zaustaviti rat i samo me zavlači“, razmišljao je Trump kasnije.

Trumpove kritike obično su dolazile uz izraze ličnog razočarenja i prijetnje mogućim odmazdama – poput sekundarnih carina na „svu rusku naftu“ ili neodređenih „daljnjih sankcija“.

Na pitanje nakon posljednje kritike Putinu, da li razmatra dodatne sankcije Rusiji, Trump je odgovorio: „Apsolutno“.

Ipak, zasad nema stvarnih pokazatelja da je Trump spreman iskoristiti ekonomsku moć kojom raspolaže kako bi natjerao Kremlj da revidira svoj čvrsti stav.

To nije slučaj u američkom Senatu, gdje je predstavljen dvostranački prijedlog zakona koji bi Rusiji dodatno otežao financiranje rata.

Taj prijedlog, koji podržava 81 senator, predviđa ne samo direktne sankcije Rusiji, već i sekundarne mjere – uključujući carine od 500% za zemlje koje kupuju rusku naftu.

Međutim, te bi mjere teško pogodile ionako krhku, od nafte ovisnu rusku ekonomiju, ali su istovremeno i vrlo kontroverzne jer bi pogodile i Kinu, Indiju i Evropsku uniju – velike potrošače ruske energije.

Moguće je, naravno, da bi Trump mogao podržati taj zakon ili neku njegovu blažu verziju, ali to bi bio ozbiljan zaokret u odnosu na njegovu dosadašnju nevoljnost da se suprotstavi Kremlju.

Vjerovatnije je da bi novi val nasilja u Ukrajini mogao dodatno učvrstiti uvjerenje već frustriranog američkog predsjednika da nije sposoban uskoro privesti sukobljene strane pregovorima.

I usred sve svoje ljutnje i oštre retorike prema Putinu – Trump bi jednostavno mogao odlučiti da digne ruke.

(Vijesti.ba)