Milanović: Nijedna država više neće ući u EU, osim možda Crne Gore

Većina Milanovićeva izlaganja odnosila se na rat u Ukrajini, za koji je kazao da je rat iscrpljivanja, a ne pozicioni rat kao što je bio I. svjetski rat. Taj rat se možda mogao izbjeći da pretencioznost evropskog načina razmišljanja nije deklarisala tezu po kojoj svaka zemlja ima pravo odluke kojem će se vojnom savezu ili asocijaciji pridružiti, čime je tjerala Ukrajinu da drastično okrene leđa saradnji s Rusijom, prenosi Hina.

Pritom se nije vodilo računa o tome kako će Rusija reagovati kad joj na granicu dođu zapadne sile. Takva politika možda je i dovela do rata u Ukrajini.

"Niko više neće ući u Evropsku uniju, možda još Crna Gora, a države se obmanjuje lažnim obećanjima da će postati članice EU ne bi li se ishodili neki ustupci", kaže Milanović i dodaje kako se od drugih očekuje da svoju vanjsku politiku podrede našim interesima, a to je obračun s Moskvom. Tako što se čini i s Gruzijom, koja ima snažan privredni rast zahvaljujući geografskom položaju.

Govoreći o EU, ocijenio je kako ona više nije sila kakvom se smatra. Evropa odlazi u Kinu i tamo drži predavanja o ljudskim pravima, umjesto da razgovaramo o prodaji evropskih automobila čija je prodaja u značajnom padu.

"Glavni igrači na svjetskoj sceni su SAD i Kina", kaže Milanović. Evropa više nema resursa, nije lider u inovacijama i znanju.

Ipak, EU je uspjeh, ona je spriječila sukobe i teritorijalne ambicije između članica, bez obzira što se tu i tamo nešto rasplamsa. Države žive relativno složno, a što se Hrvatske tiče, ona je od EU dobila novac, ali joj je i jako puno dala. Shvaća zabrinutost zemalja koje graniče s Rusijom i drži da je Hrvatska u tom pogledu u lijepom položaju koji proizlazi iz toga što nas "časti geografija".

"Članak 5. NATO-a nije apsolutna garancija"

Osvrnuo se i na članak 5. NATO-a koji je nastao 1949. godine i vodi se principom "Svi za jednoga, jedan za sve".

Drugim riječima, Hrvatska se mora solidarno odnositi s napadnutom članicom, nekom možda perifernom državom, ma gdje ona bila i iz kojih je razloga napadnuta ili je izazvala rat.

Milanović presudnim smatra dio teksta koji kaže da će "članice NATO-a reagovati na adekvatan način ovisno o procjeni, uključujući i vojnu silu". To nije apsolutna garancija, ustvrdio je, to je pitanje dobre vjere, a Hrvatska se ponašala u dobroj vjeri cijelo vrijeme. Naše je vojske bilo u Poljskoj i Litvi jer su oni nervozni zbog Rusa.

"Poslat ćemo gore sve topove koje imamo, našu jedinicu do nivoa bojne. Međutim, ratno djelovanje u korist nekog trećeg!? U situaciji kad te neko izvana napadne jedno je kad je porodica manja, a kad se to nadrobi puno je teže time upravljati", rekao je Milanović, dodavši da će se Hrvatska solidarno ponašati unutar vojnog saveza, ali do neke granice.

"Na članak 5. pozvao se SAD kad su New York avionima napali opasni klošari", podsjetio je, a tada se SAD pozvao na članak 5. NATO-a i započeo sa saveznicama nekoliko krvavih ratova.

Kritikovao je i bezuslovnu podršku SAD-a izraelskom režimu, a ne izraelskom narodu. Ona je rezultirala današnjim oblikom terorizma nad Palestincima.

"Bijeli čovjek treba što prije shvatiti da nije centar svijeta i svima će nam biti bolje", poručio je Milanović i ispričao vic: Zašto u SAD-u nikada nije bilo državnog udara - zato jer tamo nema američke ambasade.


(Vijesti.ba)