Do početka maja 2025. maloprodajna cijena kilograma krompira , prema Rosstatu, porasla je na povijesni maksimum od preko 85 rubalja i nastavlja rasti, dok je lani, u maja 2024. iznosila oko 30 rubalja, javlja nezavisni portal Meduza. I to je još uvijek prosječna vrijednost za Rusiju: u nekim slučajevima kupci u regijama suočavaju se sa šokantnim cijenama od 200 rubalja po kilogramu. Problem je već dosegao najvišu razinu: činjenicu da zemlja "nema dovoljno krompira“ priznao je čak i Vladimir Putin.
I ruski zamjenik premijera Dmitrij Patrušev, odgovoran za poljoprivredni sektor, izjavio je da su vlasti ove godine zakasnile s mjerama za stabilizaciju tržišta hrane - očito je dužnosnik prije svega imao na umu "krompirovu krizu", piše Meduza.
Osnova za visoke cijene krompira je niska žetva 2024. godine. Te sezone Rusija je ubrala gotovo 12 posto manje korjenastih kultura nego 2023. - oko 17,8 miliona tona.
To nije bilo uzrokovano samo lošim vremenom i nedostatkom sjemenskog materijala, već i smanjenjem zasijanih površina: budući da je prethodne godine, 2023., žetva krompira u zemlji bila, naprotiv, rekordna, cijene su pale na razinu na kojoj uzgoj ove kulture postaje neisplativ - a 2024. poljoprivrednici su se preorijentirali u korist uljarica, šećerne repe i drugih profitabilnijih kategorija. Pa kad tome dodamo rastuće troškove gnojiva, goriva, logistike...
I sve to u kontekstu previsoke kamatne stope na kredite od 21 posto za poljoprivrednike u Rusiji. Uza sve, čak se i ubrani krompir pokazao niske kvalitete. Rusko tržište u 2025. godini donekle spašava uvoz, čiji je obujam posljednjih godina opadao , ali ove je godine porastao tri i pol puta, piše Meduza. Udio stranih proizvoda u asortimanu trgovina velikih trgovačkih lanaca dosegao je 30-40% u proljeće, u usporedbi s 10% u prosjeku za godinu. Egipat je postao glavni vanjski dobavljač.
Osim toga, krompira u Rusiju izvoze Kina , Pakistan, Turska, Izrael, Bjelorusija, makar potonja i sama pati od nestašice krompira u 2025., pa Azerbajdžan, Gruzija , čak i Mongolija . S tako aktivnom ulogom uvoznika, upravo oni uvelike diktiraju cjenovnu politiku tržištu, primijetila je specijalizirana udruga "Potato Union“.
(Vijesti.ba)