03.06.2025 / 09:36 Svijet - Kontraverzna biografija

Karol Nawrocki: Od huliganskih tuča do predsjednika Poljske

Karol Nawrocki, kontraverzni historičar postao je novi predsjednik Poljske nakon tijesne pobjede nad liberalnim gradonačelnikom Varšave Rafałom Trzaskowskim.

U drugom krugu predsjedničkih izbora, Nawrocki je osvojio 50,89 posto glasova, dok je Trzaskowski ostao na 49,11. Ova pobjeda označila je veliki udarac za premijera Donalda Tuska i njegovu reformsku agendu.

Iako se u kampanji predstavljao kao "kandidat običnih građana", Nawrocki je u stvarnosti godinama blisko povezan s nacionalno-konzervativnom strankom Pravo i pravda (PiS), a njegov politički uspon potpisuje lično lider stranke Jarosław Kaczyński. Rođen u Gdanjsku, sin tokara i knjigovezice, bivši amaterski bokser, Nawrocki je tokom karijere bio angažovan kao historičar i direktor Muzeja Drugog svjetskog rata, te kasnije i predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), institucije s jasnim nacionalno-konzervativnim profilom.

Tokom izborne kampanje izašle su na vidjelo brojne kontraverze. Mediji su otkrili da je godinama ilegalno boravio u službenom stanu muzeja bez dozvole, a posebno je problematičan slučaj preuzimanja stana od starijeg komšije koji je kasnije završio u staračkom domu. Nawrocki tvrdi da je za stan plaćao godinama, dok dokumentacija govori o jednokratnoj uplati.

U javnosti je odjeknulo i njegovo učešće u masovnoj tuči 2009. godine, kada je, prema pisanju FAZ-a, 140 huligana učestvovalo u nasilju. Nawrocki je kasnije priznao u intervjuu da je prisustvovao sukobu, opisujući ga kao "muško nadmetanje".

Još jedan skandal izbio je kada se otkrilo da je 2018. pod pseudonimom "Tadeusz Batyr" napisao knjigu o mafijaškom podzemlju Gdanjska, a istovremeno se lažno predstavljao kao inspiracija autoru u televizijskom intervjuu. Poljski mediji navode i njegove navodne veze sa svijetom prostitucije, što Nawrocki negira, ali nikada nije pravno osporio izvještaje.

Uprkos svemu, Nawrocki je postao predsjednik dijelom i zahvaljujući podršci SAD-a pod administracijom Donalda Trumpa. Tokom kampanje posjetio je Ovalni ured, a američka ministrica za unutrašnju sigurnost Kristi Noem ga je otvoreno podržala, nazivajući ga „poljskim Trumpom“.

Njegova politička pozicija sada dodatno komplikuje rad premijera Tuska, čija reformska vlada nema dovoljnu većinu da preglasa predsjednički veto. S obzirom na to da predsjednik ima ovlasti da blokira zakone, Nawrocki sada ima moć da parališe ključne reforme, od sudstva i zaštite okoliša, do pitanja prava manjina i civilnih partnerstava.

Nawrocki je jasno stavio do znanja da se protivi EU migracijskom paktu, liberalizaciji društvenih normi i ambicioznim evropskim klimatskim politikama. „Ne želimo biti provincija Evropske unije“, poručio je tokom kampanje. Također je najavio da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO, čime dodatno divergiraju stavovi Poljske u odnosu na ostatak EU.

Stručnjaci već upozoravaju na mogućnost političke blokade i haosa. „Možemo očekivati blokade jer će novi predsjednik nastojati da obori vladu,“ kaže Agnieszka Łada-Konefal s Njemačkog instituta za Poljsku. Renata Mieńkowska-Norkiene sa Univerziteta u Varšavi ocjenjuje da je Tusk „platio cijenu“ jer je više pažnje posvećivao međunarodnoj nego domaćoj politici.

Uprkos tome što je Evropska komisija prošle godine deblokirala 137 milijardi eura za Poljsku na osnovu Tuskove reformske agende, neizvjesno je hoće li ti planovi biti provedeni. Nawrockijeva pobjeda sada stavlja pod znak pitanja buduće isplate, jer bi mogao blokirati ključne reforme pravosuđa koje Brisel očekuje.

Karol Nawrocki nije nepoznato lice, kako ga se pokušava prikazati. Godinama je građen u konzervativnim medijima, često se pojavljivao na državnoj televiziji TVP i pisao za časopise bliske PiS-u. Iako formalno nestranački kandidat, njegova ideološka bliskost s PiS-om i podrška Trumpu i Orbánu jasno govore u kojem smjeru će se kretati predsjednički mandat.

U trenutku kada Poljska pokušava da se reafirmiše kao ključna evropska sila uz Njemačku i Francusku, izbor Karola Nawrockog mogao bi označiti preokret, nazad ka konfrontaciji sa EU, i unutrašnjem političkom ratu koji bi mogao trajati do narednih parlamentarnih izbora 2027. godine.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo