Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti aplikaciju za praćenje cijena osnovnih životnih namirnica – važan korak ka digitalizaciji tržišta i boljoj zaštiti potrošača.
Sve pohvale idu Ministarstvu trgovine FBiH i Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske za ovu inicijativu.
Međutim, kako bi aplikacija bila zaista funkcionalna i korisna, postavlja se ključno pitanje: na osnovu čega će se proizvodi upoređivati među različitim trgovinama – i na koji način?
U praksi se često dešava da isti proizvod ima različit naziv, pakovanje ili opis u zavisnosti od lanca trgovine. Bez standardizovanog i jedinstvenog identifikatora proizvoda, poređenje cijena između trgovaca može biti netačno, zbunjujuće i nepouzdano.
Zato je od suštinskog značaja da se aplikacija zasniva na GTIN-u (Global Trade Item Number) – standardizovanom barkodu koji identifikuje svaki proizvod bez obzira na varijacije u nazivu ili izgledu.
GS1 Bosne i Hercegovine, organizacija zadužena za izdavanje i upravljanje GTIN standardom u našoj zemlji, već godinama upozorava da je uvođenje GTIN-a u zakonske okvire neophodno za osiguranje tačnosti, interoperabilnosti i transparentnosti podataka u maloprodaji.
"Bez GTIN-a, nemoguće je automatski i pouzdano upoređivati proizvode različitih trgovaca. GTIN je osnov za bilo kakvu digitalnu obradu podataka o proizvodima – od aplikacija za poređenje cijena, preko sljedivosti i borbe protiv sive ekonomije, pa sve do e-fiskalizacije i pametnog tržišnog nadzora”, navode iz GS1 Bosne i Hercegovine.
Hrvatska – primjer kako to funkcioniše
U susjednoj Hrvatskoj, trgovci su zakonski obavezni da svakog dana objavljuju svoje cjenike u digitalnom formatu (.xml, .csv), sa jasno definisanim podacima:
- naziv i marka proizvoda
- jedinica mjere
- maloprodajna cijena i cijena po jedinici mjere
- GTIN (barkod)
- vrsta prodaje (redovna, akcijska, rasprodaja)
- kategorija proizvoda
Ova praksa omogućava da se u realnom vremenu kreiraju aplikacije koje prikazuju najniže cijene, prate istoriju kretanja cijena i podstiču fer tržišnu utakmicu. Rezultat? Bolja informisanost potrošača, jača konkurencija i više povjerenja u tržište.
BiH još nema zakonsku obavezu digitalne objave cijena
Za razliku od Hrvatske, u BiH još uvijek nije zakonski propisana obaveza trgovaca da javno i digitalno objavljuju svoje cijene.
Tržišna konkurencija u velikoj mjeri i dalje zavisi od ručnog praćenja cijena – komercijalisti obilaze konkurenciju i zapisuju cijene "krišom“. Ovaj sistem nije održiv u digitalnom dobu.
Ključno pitanje za donosioce odluka
Hoće li Ministarstvo trgovine FBiH i Ministarstvo trgovine i turizma RS slijediti primjer Hrvatske i:
- zakonski obavezati trgovce da svakodnevno objavljuju maloprodajne cijene u digitalnom formatu,
- propisati upotrebu GTIN-a kao osnovnog identifikatora proizvoda?
Bez te obaveze:
- aplikacija neće imati pristup kvalitetnim i ažurnim podacima,
- tržište ostaje fragmentirano i neefikasno,
- potrošači ostaju uskraćeni za osnovno pravo – transparentnu i dostupnu informaciju.
Vrijeme je za modernizaciju
Uvođenje zakonske obaveze za svakodnevnu objavu cijena u digitalnom formatu, sa GTIN identifikatorom, donijelo bi višestruke koristi:
- Potrošačima – kroz jednostavan pristup informacijama i kontrolu potrošnje.
- Trgovcima – kroz poštenu i transparentnu konkurenciju.
- Regulatorima – kroz jaču kontrolu tržišta i efikasniju primjenu politika.
Ova inicijativa zaslužuje punu podršku, ali i pažnju javnosti, jer direktno utiče na svakodnevni život građana i zdravlje tržišta. Vrijeme je da se pitanje digitalne transparentnosti cijena u BiH pomjeri iz sfere inicijativa u sferu konkretnih zakonskih rješenja.
(Vijesti.ba)