Neefikasni radnici: Državni praznici slabe ekonomiju Njemačke

Postavlja se pitanje: Mogu li Nijemci sebi priuštiti toliko neradnih dana dok se zemlja suočava s potrebom za ogromnim ulaganjima u odbranu i decenijama zanemarivanu infrastrukturu?

To pitanje postavio je ugledni međunarodni sedmičnik The Economist, a njihova analiza nimalo ne laska najvećoj evropskoj ekonomiji. Pod provokativnim naslovom "Njemačke lijenčine", autor teksta podsjeća na hit grupe Geier Sturzflug iz 1983. godine ("Povećavamo bruto društveni proizvod"), da bi zatim iznio zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na to da Nijemci danas rade znatno manje nego drugi.

Podaci zaista potvrđuju ovu tvrdnju. Analiza Instituta za njemačku privredu (IW), zasnovana na podacima OECD-a koje je u maju ekskluzivno objavio Bild am Sonntag, otkriva sljedeće: prosječna radno sposobna osoba u Njemačkoj 2023. godine radila je samo 1036 sati. Ova brojka stavlja Njemačku na treće mjesto od pozadi među svim članicama OECD-a. Za poređenje: prosječni Čeh je radio 1326 sati, a Poljak 1305 sati. Apsolutni lider je Novi Zeland sa 1402 radna sata po osobi.

Ako Njemačka želi finansirati neophodna ulaganja u vojsku i infrastrukturu, ovakvo stanje se mora promijeniti, tvrdi Clemens Fuest, direktor prestižnog ifo Instituta iz Minhena. Njegov prijedlog je radikalan, ali ekonomski utemeljen: ukinuti jedan od brojnih državnih praznika. Prema njegovim procjenama, taj potez bi mogao povećati njemački BDP za oko osam milijardi eura godišnje.

Sedmičnik The Economist sa sjedištem u Londonu zaključuje da bi Nijemci mogli bez problema da se odreknu jednog neradnog dana. Iako je devet saveznih praznika u 2025. godini prosječan broj, problem je u tome što svaka od 16 saveznih pokrajina dodaje svoje vlastite praznike – ponekad sa, kako navodi "Economist", upitnim razlozima.

Kao primjeri se navode Svjetski dan djeteta u Tiringiji ili Dan pokore i molitve u Saski. Apsolutni rekorder je Bavarska sa 13 praznika, a slijede Baden-Württemberg (12), te Saska i Tiringija sa po 11 praznika.

Dodatni problem je što mnogi praznici padaju na četvrtak, što Nijemci često koriste za tzv. "Brückentag" – odnosno "spajanje" s vikendom tako što uzmu slobodan petak. Samo u Berlinu, takva se situacija dogodila čak tri puta tokom maja ove godine.

Clemens Fuest također upozorava na neujednačenost praznika među pokrajinama, što može, recimo, zaustaviti isporuku robe kamionima koji prolaze kroz različite regije – ako je u jednoj radni dan, a u drugoj praznik. To stvara logističke zastoje i dodatne troškove za privredu.

(Vijesti.ba)