Klimatolozi: Još tri godine do probijanja granice zagrijavanja

To je oštro upozorenje više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u njihovoj najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja. Gotovo 200 zemalja složilo se da će pokušati ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stepen Celzija iznad nivoa s kraja 19. stoljeća, u važnom sporazumu postignutom 2015. čiji je cilj izbjeći neke od najgorih utjecaja klimatskih promjena.

No zemlje su nastavile sa sagorijevanjem rekordnih količina ugljena, nafte i plina, kao i sa sječom šuma, pri čemu je taj važan međunarodni cilj došao u opasnost.

Stvari se kreću krivim smjerom

"Sve se stvari kreću krivim smjerom. Svjedočimo nekim dosad neviđenim promjenama, kao i ubrzanom zagrijavanju Zemlje i porastu nivoa mora", rekao je glavni autor studije, prof. Piers Forster, direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Univerzitetu u Leedsu.

Takve se promjene "predviđaju već neko vrijeme i možemo ih direktno povezati s vrlo visokom nivoom emisije ugljikova dioksida", dodao je, javlja Hina.

Početkom 2020. naučnici su procijenili da čovječanstvo može emitovati samo 500 milijarda tona više ugljikovog dioksida (CO2), najodgovornijeg plina za zagrijavanje planeta, uz 50 posto izgleda da se održi zagrijavanje na 1,5 Celzijeva stepena. No, do početka 2025. ovaj takozvani "ugljični budžet" smanjio se na 130 milijarda tona, pokazala je nova studija.

Rekordne emisije CO2

Takvo je smanjenje uglavnom posljedica kontinuiranih rekordnih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, poput metana, ali i poboljšanih naučnih procjena.

Ostanu li globalne emisije CO2 na trenutnim nivoima od oko 40 milijarda tona godišnje, količina od 130 milijardi tona svijetu daje otprilike tri godine dok se taj ugljični budžet ne iscrpi.

Zagrijavanje prouzročeno ljudskim djelovanjem bilo je bez sumnje glavni razlog prošlogodišnjih visokih temperatura te je dostiglo 1,36 Celzijeva stepena iznad predindustrijskih nivoa, procijenili su klimatolozi.

Trenutna stopa zagrijavanja iznosi oko 0,27 stepeni po desetljeću, što je puno brže od bilo kakvih podataka poznatih iz geoloških zapisa. A ostanu li emisije ovako visoke, planet je na putu da dosegne porast temperature od 1,5°C već oko 2030.

Svaki segment zagrijavanja je važan

Studija je puna nevjerovatnih statističkih podataka koji upućuju na sve veće razmjere klimatskih promjena koje su se već dogodile.

Možda je najznačajnija brzina kojom se višak topline akumulira u Zemljinu klimatskom sistemu, poznata u naučnom žargonu kao "Zemljina energetska neravnoteža".

Tokom proteklog desetljeća ili nešto više, ova stopa zagrijavanja bila je više nego dvostruko veća u odnosu na sedamdesete i osamdesete godine, a procjenjuje se da je 25 posto veća nego krajem 2000-ih i 2010-ih.

"To je stvarno velik i vrlo zabrinjavajuć broj" za tako kratko razdoblje, kazao je dr. Matthew Palmer iz britanskoga Meteorološkog zavoda i vanredni profesor na Univerzitetu u Bristolu.

Nedavni porast u osnovi je posljedica emisija stakleničkih plinova, ali je ulogu odigralo i smanjenje učinka hlađenja za koji su odgovorne sićušne čestice zvane aerosoli. Ta dodatna energija mora otići nekamo, pa tako dio odlazi na zagrijavanje kopna, podizanje temperature zraka i globalno otapanje ledenjaka, no oko 90 posto viška topline apsorbiraju oceani.

Povećanje nivoa mora

Sve to ne znači samo poremećaj kada je morski život posrijedi, već se odražava i na povećanje nivoa mora. Zbog toga toplije oceanske vode zauzimaju više prostora, uz dodatnu vodu koju morima 'dodaje' otapanje ledenjaka.

Stopa globalnog porasta nivoa mora udvostručila se od 1990-ih, povećavajući rizik od poplava za milione ljudi koji žive u priobalnim područjima u svijetu. 

I premda sve nabrojeno stvara prilično sumornu sliku, autori kažu kako zamjećuju da se stopa povećanja emisija ugljikova dioksida čini usporenijom s uvođenjem čistih tehnologija. Tvrde da su "brza i stroga" smanjenja emisija važnija nego ikada dosad.

Ipak treba istaći da svako dodatno zagrijavanje povećava težinu brojnih vremenskih ekstrema, poput otapanja leda i porasta nivoa mora. Važno je to da smanjenje emisija tokom sljedećeg desetljeća može kritično promijeniti stopu zagrijavanja, smatraju stručnjaci. 


(Vijesti.ba)