Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj berzi TTF cijena jednog megavatsata plina s rokom isporuke u srpnju potonula je na samom početku trgovanja za gotovo 13 posto.
Plinom se tako u utorak ujutro trgovalo po cijeni od 35,30 eura po megavatsatu. Na zatvaranju trgovanja u ponedjeljak stajao je 40,52 eura. Tokom jutra cijena se stabilizovala pa je megavatsat plina prijepodne stajao 36,62 eura.
Oštar pad vratio je cijene plina na otprilike isti nivo na kojoj su bile prije početka izraelsko-iranskog rata 13. juna.
Na otvaranju trgovanja ove sedmice naglo je porasla, dostigavši najviši nivo od početka aprila, od 42,44 eura, budući da je ulagače zabrinuo američki napad na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordou, uz obrazloženje da želi spriječiti razvoj nuklearnog naoružanja.
Iran je uporno naglašavao da je njegov nuklearni program isključivo civilnog karaktera. Washington se bombardovanjem aktivno uključio u rat Irana i Izraela, koji je bombardovao iranska postrojenja prije nešto više od sedam dana.
Ulagači su strahovali da će Iran na napade reagovati blokadom Hormuškog prolaza kojim prolazi trećina svjetske nafte i otprilike petina ukapljenog plina na putu prema kupcima, ponajprije u Aziji.
Nestašica i poskupljenje plina u Aziji utjecali bi i na trgovanje plinom u Evropi, koja se s azijskim kupcima takmiči za opskrbu ukapljenim plinom. Iran je u ponedjeljak poslijepodne na američki napad odgovorio ispaljivanjem projektila na američku bazu u Kataru, najveću na Bliskom istoku. Niko nije povrijeđen i američki predsjednik Donald Trump najavio je tokom noći primirje u iransko-izraelskom ratu.
Šanse za stišavanje napetosti na Bliskom istoku sve su veće, procjenjuju stručnjaci, nagađajući da će se trgovci ponovno okrenuti punjenju evropskih skladišta pojačanim isporukama iz SAD-a.
(Vijesti.ba)