Tokom napada, korišten je zlonamjerni softver poznat kao "brisač" (eng. wiper), koji ne krade, već trajno uništava podatke. Napad je bio sofisticiran – digitalno potpisan legitimnim, ali vjerovatno ukradenim sigurnosnim certifikatom kako bi se izbjeglo otkrivanje.
Brisač je bio posebno usmjeren na ključne vrste datoteka, uključujući dokumente, baze podataka, arhive i rezervne kopije, što je moglo izazvati ozbiljne posljedice za rad gradske uprave Tirane.
Albanske vlasti nastavljaju istragu kako bi utvrdile razmjere narušavanja sigurnosti i utjecaj na kritične informacione sisteme.
Politički motiviran napad
Kao razlog napada, hakeri su naveli to što je Albanija pružila utočište iranskoj opozicionoj grupi Mudžahedin-e-Halk (MEK), koja je ranije bila na američkoj listi terorističkih organizacija.
Tokom iračko-iranskog rata 1980-ih, MEK je sarađivao s tadašnjim iračkim liderom Sadamom Huseinom, a prema navodima iz izvještaja koji je naručila američka vlada, organizacija je pokazivala karakteristike sekte – uključujući autoritarnu kontrolu, prisilne razvode, seksualnu kontrolu, prisilni rad, lišavanje sna i fizičko zlostavljanje.
Grupa MEK boravi u sigurnom kompleksu u Albaniji od 2013. godine, što je već godinama uzrok napetih odnosa između Tirane i Teherana. Zbog toga je Albanija postala česta meta sajber napada povezanih s Iranom.
Posljedice napada
Nakon napada u petak ujutro, službenici gradske uprave Tirane navodno su imali poteškoće s pristupom internim sistemima i službenim e-mailovima. Napad je izazvao prekide u pružanju brojnih usluga – uključujući javni prevoz, izdavanje pasoša i vozačkih dozvola te digitalnu registraciju u vrtiće, prenosi Euronews.
Albanska uprava za sajber sigurnost (AKSK) osudila je napad i saopćila da su u toku napori na obnovi oštećenih sistema.
Grupa Homeland Justice već je ranije preuzimala odgovornost za slične sajber napade na albanski parlament, nacionalnu aviokompaniju, telekomunikacijske kompanije i agenciju za statistiku.
(Vijesti.ba)