Stigla prva reakcija Putina na historijsku odluku NATO-a

Članice NATO-a su u srijedu pristale povećati svoj kolektivni cilj za izdvajanju za odbranu na pet posto BDP-a u idućih 10 godina, navodeći kao razlog, kako su rekli, dugoročnu prijetnju koju predstavlja Rusija i potrebu za jačanjem civilne i vojne otpornosti. U svojoj prvoj reakciji na taj potez, Putin je na konferenciji za medije u Minsku rekao da će NATO trošiti na "kupovinu iz Sjedinjenih Američkih Država i podržavanje njihovog vojnoindustrijskog kompleksa", te da se to tiče NATO-a, a ne Rusije.

"No, sada ono najvažnije. Mi namjeravamo smanjiti izdvajanja za odbranu. Za nas, iduće godine i godinu nakon, tokom narednog trogodišnjeg razdoblja, mi to planiramo", rekao je.

Putin je kazao da još nema konačnog dogovora između ministarstava obrane, financija i ekonomije, "no sveukupno, svi razmišljaju u tom smjeru. A Evropa, nasuprot, razmišlja o tome kako povećati svoje troškove. Stoga, ko se priprema za neku vrstu agresivnih postupaka? Mi ili oni?".

Putinovi komentari će vjerovatno naići na izuzetnu sumnjičavost na zapadu, s obzirom na to da je Rusija masovno povećala izdvajanja za odbranu od početka rata u Ukrajini.

Ne naziru se znakovi okončanja sukoba koji se zapravo intenzivirao u proteklih nekoliko sedmica dok pregovori nisu ostvarili vidljiv napredak prema prekidu vatre ili trajnom rješenju.

Putin je rekao da Rusija cijeni napore američkog predsjednika Donalda Trumpa radi okončanja rata.

"Nedavno je istaknuo da je ispalo teže nego što se činilo izvana. Pa, to je istina", rekao je Putin.

Trump je ove sedmice kazao da vjeruje da Putin želi pronaći način za rješavanje sukoba, no Ukrajina i mnogi njeni europski saveznici vjeruju da vođa Kremlja nije stvarno zainteresiran za mirovni sporazum, već da namjerava zauzeti više teritorija.

Putin je rekao da su ruski i ukrajinski pregovarači u stalnom kontaktu, a da je Moskva spremna vratiti tijela dodatnih 3000 ukrajinskih vojnika. Putin je izjavio u petak da je Rusija spremna održati novi krug mirovnih pregovora s Ukrajinom, potencijalno u Istanbulu, iako vrijeme i mjesto održavanja još nisu dogovoreni.

Također je rekao da postoje velike razlike između prijedloga koje su dvije strane podnijele na prethodnim razgovorima, ali je izrazio nadu da će nastavak dijaloga pomoći u smanjenju jaza.

Rusija se suočava s naglim usporavanjem ekonomskog rasta, pri čemu je proračun pogođen smanjenim prihodima od prodaje energenata, a centralna banka pokušava obuzdati inflaciju. Rusija je povećala izdvajanja za odbranu na 6,3 posto BDP-a 2025., što je najviši nivo od hladnog rata. Na obranu otpada 32 posto državnih rashoda u proračunu za 2025.

Odbrambena postrojenja neprestano rade proteklih nekoliko godina, a država je mnogo sredstava potrošila na bonuse kako bi privukla nove vojnike i na kompenzaciju za porodice poginulih.

Putin je priznao da je Rusija veća izdvajanja za odbranu platila višom inflacijom. Ministarstvo financija je povećalo procjenu proračunskog deficita na 1,7 posto BDP-a u aprilu s 0,5 posto nakon što su predviđeni prihodi od energenata smanjeni za 24 posto te ove godine namjerava fiskalnim rezervama balansirati proračun. Očekuje se da će se idući nacrt proračuna pojaviti na jesen.

(Vijesti.ba / HINA)