Međutim, predviđa se povratak subtropske grede sa niskim pritiskom zaglavljenim na sjeveru, što otvara mogućnost za novi talas vrućine preko kontinenta.
Jako ljeto do sada
Meteorološko ljeto obuhvata najtoplija tri mjeseca u godini: juni, juli i avgust. Pošto su juni i juli iza nas, nalazimo se u posljednjem trećini tog perioda, piše u detaljnoj prognozi.
Topli je zrak neobično rano pretežno zahvatio Evropu, osim ekstremne sjeveroistočne zone. Na karti sa 60‑dnevnim prosjekom temperature odstupanja bila su posebno visoka u zapadno‑centralnoj Evropi. Niz pojedinačnih dana zabilježene su temperature iznad 40 °C u jugozapadnoj i centralnoj Evropi, a u Skandinaviji su rijetki dani prelazili 30 °C.
Analiza padavina pokazuje da su veliki dijelovi južne i centralne Evrope primili samo 10–15 % normalne količine kiše.
Centralna zona – od istočne Francuske do Poljske – imala je padavine blizu normalnih zbog aktivnih oluja, a više kiše palo je prema sjeveroistoku.
To jasno pokazuje obrazac suše preko južne polovice kontinenta, dok su sjeverni i istočni dijelovi imali više kiše zbog uticaja niskog pritiska.
Početak avgusta
Prognoza atmosferskog pritiska za prvu sedmicu avgusta pokazuje razvijanje snažne zone niskog pritiska nad sjeverozapadom Evrope, dok se iznad centralne zone spušta hladni front. Istovremeno, subtropska greda raste iznad zapadne Evrope, a Rossby‑val pokreće formiranje grede i prema istoku.
Temperaturna prognoza za isti period prikazuje toplije‑nego‑obično vrijeme na dalekom sjeveru, istoku i zapadu Evrope. Centralni i jugocentralni dijelovi Evrope, uključujući UK, zahvaćeni su hladnijom zračnom masom.
Padavine su prognozirane pojačano u sjevernom UK i Skandinaviji, zbog prodora hladnog fronta. Dodatna kiša očekuje se oko Alpa, uz prolazak niskog pritiska. Zapadni i istočni dijelovi kontinenta kroz veći dio regije bilježe sušnije uslove.
Reset sistema pritiska
U drugoj sedmici avgusta, niska pritiska ostaje nad sjeverozapadom Evrope, sa produženjem prema istoku. Međutim, pritisci se vraćaju u obliku grede koja prekriva većinu Evrope i podiže toplotu, posebno na sjeveru.
Prognozirana petodnevna temperatura pokazuje hladniji vazduh duž prolazne zone nad UK, Irskoj i sjevernim djelovima Evrope. Ali kao sedmični prosjek, opšti ugođaj izgleda pojačano topliji.
Primjer dnevnog odstupanja temperature za naredni petak ukazuje da centralna Evropa ulazi u toplu masu usljed formiranja grede. UK, Irska i sjever i istok Evrope ostaju u relativno hladnoj zračnoj masu.
Padavine tokom tog perioda ostaju ograničene, što je u skladu sa proširenjem grede visokog pritiska — kiša se očekuje uglavnom na sjeveru pod direktnim uticajem niskog pritiska.
Razvoj sistema pritiska
U trećoj sedmici avgusta dolazi do novog obračuna: grede visokog pritiska jačaju nad zapadnom Evropom, dok se niski pritisak konsoliduje nad sjevernim i istočnim dijelovima.
To dovodi do zadržavanja toplog zraka nad zapadnom i centralnom Evropom, uključujući UK. Sjeverni i sjeveroistočni dijelovi zadržavaju relativno hladniju masu zraka.
Najveće padavine tokom tog perioda ostaju u sjevernim/northeast zonama — ostatak kontinenta očekuje ispodprosječne padavine, što sugeriše na formiranje novih toplotnih kupola (heat domes) preko zapada i centra.
Kraj avgusta
Zadnja sedmica avgusta pokazuje raspoređivanje niskog pritiska više prema sjeveru i sjeveroistoku, što može inicirati descent hladne zračne mase u centralnu Evropu. Ipak, visoki pritisci ostaju nad zapadom, zadržavajući toplu atmosferu.
Temperaturna prognoza zadržava jasan počasak toplotnog talasa za veliki dio Evrope, osim na sjeveru gdje je prisutan hladniji vazduh zbog niskih pritisaka. Padavinske anomalije se ne mijenjaju značajno — većina kontinenta očekuje manje kiše nego uobičajeno, osim sjevernih zona.
Generalno gledajući, tokom druge polovine avgusta Europa, posebno zapad i centralni dijelovi, suočavaju se s potencijalno novim talasom vrućine i suše. Modeli serijskih prognoza jasno daju znak povećane vjerovatnoće heat dome fenomena, iako se radi o predviđanjima koja se mogu mijenjati.
(Vijesti.ba)