Ovako je Milošević govorio nakon "Oluje": Utekli su k'o zečevi, više su izginuli u bježaniji, nego što bi držali linije

Operacija je trajala od 4. do 7. avgusta, a tokom nje je oslobođeno više od 10 hiljada kvadratnih kilometara.

Odavno su objavljeni transkripti razgovora između bivšeg predsjednika tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodana Miloševića i drugih istaknutih srpskih funkcioniera o padu Krajine. Optužujuće riječi Miloševića upućene bivšem predsjedniku RSK Milanu Martiću izrečene su 14. avgusta 1995. godine, nakon završetka "Oluje".

- Utekli su k'o zečevi, a sada hoće da ih Jugoslavija brani. Više su izginuli u bježaniji sa stanovništvom, nego što bi izginuli držeći linije - kazao je Milošević.

- Molim vas, šest hiljada Hrvata je branilo Vukovar pola godine. Napadala je cijela Prva armija, vazduhoplovstvo, čudo, sva sila koju je imala JNA, a oni nisu odbranili Knin, kojem se može prići samo iz tri pravca, nisu se mogli braniti ni 12 sati.

Da smo istog dana napravili idiotsku glupost da im pomognemo, ko bi to stigao do Knina do večeri da im pomogne? Pitanje je ko je, zaista, donio odluku da krajiško rukovodstvo napusti Krajinu? - urlao je Milošević.

General Milisav Sekulić, koji je u vrijeme Oluje bio član Glavnog štaba SVK Prepričao je kako je tadašnji predsjednik RSK Milan Martić telefonom panično zvao Miloševića da mu pomogne, ali ga je srbijanski vođa odbio tražeći da izdrže šest dana.

- Martić je uspio dobiti Miloševića i molio ga je da makar digne nekoliko aviona iznad Zagreba. Ne da ih upotrebljava, nego da samo nadlete, ali on je to njemu odbio. Onda je Milan Martić njemu rekao: Gospodine predsjedniče, pa šta ja da radim? A on mu je rekao: Ubij se - ispričao je general Sekulić.

Operacija "Oluja" pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije "Bljesak" kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom, te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tokom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i finansijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.

Preostala područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, Hrvatskoj su vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.

(Vijesti.ba)