Azerbejdžan i Armenija potpisali sporazum u Bijeloj kući

Trump je rekao da su se dvije zemlje obavezale na prekid borbi, otvaranje diplomatskih odnosa i međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta. 

Šta je dogovoreno?

Sporazum uključuje ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, za koji Bijela kuća tvrdi da će olakšati veći izvoz energije i drugih resursa. "Dugo su se borili – 35 godina – a sada su prijatelji i ostat će to zadugo", rekao je Trump na svečanosti potpisivanja u Bijeloj kući, gdje su ga pratili azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer NikolPašinjan.

Sporazum je pozdravio i generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset. "Ovaj razvoj događaja označava historijsku prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njenih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Evrope spremno je podržati Armeniju i Azerbejdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke historije", rekao je.

Moskva će biti uznemirena

Dogovor južnokavkaskih rivala – pod pretpostavkom da se održi – predstavljao bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom uticaja.

Armenija i Azerbejdžan u sukobu su od kasnih 1980-ih, kada se planinska azerbejdžanska regija Nagorno-Karabah, većinski naseljena etničkim Armencima, odvojila od Azerbejdžana uz podršku Armenije. Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo punu kontrolu nad regijom, što je potaknulo gotovo svih sto hiljada etničkih Armenaca s tog teritorija na bijeg u Armeniju.

(Vijesti.ba)