Trivić za Vijesti: Dodik je upao u sopstvenu klopku

Poručila je ovo u intervjuu za Vijesti.ba jedna od najžešćih Dodikovih kritičarki, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

U razgovoru za Vijesti.ba osvrnula se i na buduće poteze opozicije, ali i ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića…

Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Republici Srpskoj?

Trivić: Vrlo je loša pozicija. Nakon svega što je uslijedilo, nisam shvatila ostavku Viškovića i čemu to doprinosi. Više to vidim kao borbu Saveza nezavisnih socijaldemokrata i koalicije okupljene oko njih, ali to su njihovi unutarstranički problemi. Mi kao Republika Srpska imamo sada problem. Mislim da može čak biti mogućnost da Višković ostane u tehničkom mandatu, da se ne konstatuje njegova ostavka, jer postavlja se pitanje ko će dati mandat eventualnom novom premijeru, a to je pitanje ko je predsjednik.

Ne znam gdje je Višković poletio da da ostavku i čini mi se da su u fazi, kako kaže ona izreka, “Kada uđete u pogrešan voz, svaka stanica je pogrešna”.

Otkad je počela ova politička kriza mi smo ih upozoravali da ne idu u to, da to nisu pravi načini kako treba rješavati, recimo, pitanje stranih sudija. Oni su srljali u to, i čini mi se sad i dalje i nakon svega da će srljati u tu sferu referenduma koji će produbiti dalje političku krizu i neće dati odgovor ni na šta.

"Narodni front" je rekao: dajte da smirimo tenzije, da pronađemo izlazak iz ove krize, a da ne idemo dalje i ne guramo Republiku Srpsku dalje i dublje u gori ustavno-pravni položaj unutar BiH i još gori na međunarodnom planu, što ova vlast radi.

Kada Milorad Dodik kaže "povratak na Dejtonski mirovni sporazum", kako Vi to vidite?

Trivić: Pa gledajte, najmanje Dodik ima legitimitet da to kaže. On je taj koji je prenosio najviše nadležnosti, čijim rukama u Predstavničkom domu su i osnovani Sud i Tužilaštvo BiH i sve institucije koje su uslijedile nakon Detonskog mirovnog sporazuma. Govorim o institucijama koje su nastale nametanjem a kasnije i usvajanjem kroz parlamentarnu procedure. Poznato je da je Dejtonski mirovni sporazum definisan tako da se nadležnosti entiteta mogu prenositi a isto tako mogu se i vraćati ali uz saglasnost tih istih entiteta.

Bilo bi lijepo i mi bismo svi u Republici Srpskoj voljeli da to tako može ali realnost kaže da Federacija Bosne i Hercegovine ne bi pristala na vraćanje nadležnosti. Kako bi igledalo vraćanje nadležnosti nad vojskom, recimo, bez saglasnosti drugog entiteta? Ne želim ni da razmišljam u tom pravcu, u pravcu bilo kakvih tenzija i sukoba. Republika Srpska još uvijek ima dovoljne elementa svoje entitetske državnosti da se smatramo državom u državi i da možemo stvarti svoj puni potencijal i ekonomski napredak sa ovim nadležnostima koje imamo, uz sve probleme koje ima Bosni i Hercegovina i stvari oko kojih se definitivno ne slažemo u Bosni i Hercegovini. Mislim da je ta Dodikova politika bila “hljeba preko pogače”.

Kako mislite da će se u narednom periodu voditi ta politika?

Trivić: Pa vidjećemo. Oni najavljaju seriju referenduma. Dodik govori ja sam i dalje predsjednik. To je sad na njima. To su taktički potezi koje će oni povlačiti kako bi rekli evo, ništa se nije desilo, presuda se ne provodi, a presuda se provodi. Znači, samo plaćanje zatvorske kazne je provođenje presude.

Ne možete da priznate jedan dio, drugi dio ne priznaje. Mi možemo da polemišemo o samom karakteru procesa koji se vodio pred sudom. No, samo do onog momenta kad je Dodik došao u Sud BiH i nagodio se o ukidanju pritvora. Tada je mislio da se nagodio i o ukidanju pravosnažne presude, pa tada je uostalom kroz igrice i taktike pokušao da završi taj process. Sad nema legitimite da govori to je neustavno, to je vanustavno, to je politički process…Jeste, ali si u njemu učestvovao aktivno, pa čak i podnio sam protiv sebe prijavu za taj proces koji je vođen. Dakle, jednostavno je čovjek upao u svoju sopstvenu klopku, svojim nepromišljenim politikama. On nije u loš položaj doveo samo sebe i vlast koju predvodi nego cijelu Republiku Srpsku. Očekujem da mi kao opozicija nađemo odgovore na ovu političku, pravnu i ustavnu krizu, bez čekanja šta će oni da ponude. Mi smo rekli da prijevremenim izborima jer treba da imamo predsjednika, ne treba da bojkutujemo izbore jer rizikujemo da neko s malim brojem glasova dobije mjesto predsjednika bez legitimiteta u narodu.

Poplašen je smijenjen, pa je Republika Srpska nastavila dalje. Kadrovi Srpske demokratske stranke su smjenjivani, 60 funkcionera, pa se politički život nastavljao nekako. Teže, ali je nekako išla dalje Republika Srpska, pa ići dalje i poslije Dodika.

Da li mislite da je ova trenutna situacija u Srbiji jedan od okidača ove političke krize? Da li bi i Aleksandar Vučić u ovom trenutku mogao da podrži Milorada Dodika u njegovim namjerama?

Trivić:  Ne mislim da to ima veze s jedno s drugim. Ja ću vam vrlo konkretno reći da je kriza u Bosni i Hercegovini, odnosno ovo što je Dodik počeo da radi, počelo u junu 2023. godine, potpisivanjem dva ukaza: Ukaza o Zakonu o nepremjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i Ukaza o Zakon o neobjavljivanju odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske. Tada je počela ova kriza. Tada Šmit nepravno donosi izmjene Krivičnog zakonika BiH i tada ulazimo u cijeli ovaj proces.

Nemojte očekivati da predsjednik Srbije ne prima predsjednika Republike Srpske. Mislim da svi u BiH trebaju biti malo objektivniji, pogotovo u Sarajevu, prema nastupima predsjednika Vučića koji konstantno ponavlja da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Kao da niko u Sarajevu ne želi da čuje to i kao da su zaokupljeni samo mišlju da je Srbija za nešto kriva, da je u Srbiji problem, da CIK proglasi Dodika predsjednikom i da se očekuje da ga Vučić ne primi. To je pomalo licemjerno sa strane onih u BiH koji uporno napadaju predsjednika Srbije.

Da li mislite da rukovodstvo Srbije stoji uz rukovodstvo Republike Srpske u najvama o referendum o otcjepljenju?

Trivić: Dodik je u ovu krizu ušao ne pitajući nikoga. Tada, kada su donošena ta dva zakona od kojih ja smatram spornim zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji Republike Srpske, mada smatram da je Ustavni sud donosio zaista štetne i pogobne odluke po srpski narodi, Republiku Srpsku i Srbe u BiH. No, to nije bio način kako se odgovara na učešće stranih sudija u radu Ustavnog suda BiH, jer vi praktično tim zakonom ste rekli jedan stub vlasti ne primjenjujemo na našoj teritoriji. To je de facto secesija. To je Dodik radio samoinicijativno. On je u to ušao, povuko je svoju koaliciju u to. Mi smo mu rekli nemoj to da radiš, nije način, doći ćemo u veliki problem i došli smo sada u veliki problem. Mislim da je adresa ovih političkih kriza ovdje Milorad Dodik koji je igrajući igre sa strancima koje igra konstantno višedecenijski s njima i sa dijelom političkog Sarajeva.

Očekujete li u narednom periodu zajedničkog kandidata opozicije na izborima? Kako vidite mogućnost njihovog održavanja?

Trivić: Pa vidjećemo kako će to ići. On je svašno nešto najavio pa se nije obistinilo.

On je najavio i da neće izaći na izbore 2024. godine jer je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona, pa je SNSD izašao.

On je najavio da neće izaći na izbore 2022. godine jer je finansijski okvir za te izbore nametnuo Šmit a Savjet ministara nije htio naći sredstva za sprovođenje izbora, pa je izašao na te izbore. Svi smo učestvovali na tim izborima. I Dodik i ja.

S te strane, to što Dodik kaže danas ne mora značiti da će važiti sutra. To je neki razvoj situacije koji ne bih da predviđam na bazi nekog prognoziranja. Treba sačekati da vidimo ko će kakav odgovor imati, ali u svakom slučaju očekujem da se opozicija okupi i da nas okupi Srpska demokratska stranka kao najveća opoziciona stranka. Mi treba da damo svoje odgovore na ovu političku krizu i da vidimo kako se iz nje izlazi.

Mi smo evidentno imali različite stavove unutar opozicije. Stavovi Narodnog fronta bili su dosta različiti od onog što je saopštavala Partija demokratskog progresa. Ali SDS je taj koji okuplja sada i on će odrediti format sastanka, teme sastanka i neki ritam tih sastanaka.

Koji su programski ciljevi koje mora da predloži budući kandidat opozicije?

Trivić: Daleko smo još od toga.

Institucije treba da raspišu ove izbore, onda je na strankama da odluče da li na njima učestvuju, pa onda tek treba odrediti kandidate. Puno je tu koraka da bi smo mi sad pričali o tome šta taj kandidat treba da ponudi. Na kraju krajeva nismo licitirali imenima i još smo daleko od te pozicije.

Teče rok od 90 dana u kojem bi CIK mogao da raspiše izbore. Kada se to desi, tek onda ćemo pričati o programima i onom što taj kandidat treba da predstavlja.

Ako pitate mene ja znam šta sam predstavljala i kakav je bio moj program, za što sam se zalagala ali ne bih ja da nekom budućem kandidatu namećem svoje teme. Vidjećemo kako će to biti.

Razgovarao: Ljupko Mišeljić

(Vijesti.ba)