Ko je Šabana Mahmud, prva muslimanka kao ministrica unutrašnjih poslova Britanije?

Mahmud će tako postati prva muslimanka na čelu jednog od ključnih državnih resora – policije, obavještajne službe MI5 i cjelokupne unutrašnje politike Ujedinjenog Kraljevstva, prenose britanski mediji.

Sky News piše da Mahmud prelazi s pozicije ministrice pravde, gdje se bavila prenapregnutim zatvorskim sistemom, na još izazovniji zadatak – vođenje azilantskog sistema kao ministrica unutrašnjih poslova.

Ko je Šabana Mahmud?

Napredovanje Šabane Mahmud s pozicije lorda kancelara na mjesto ministrice unutrašnjih poslova dolazi u trenutku kada je njen radni sto već prepun teških i politički osjetljivih zadataka, piše The Guardian.

Kao zastupnica iz birmingemske izborne jedinice Ladywood, Mahmud je stekla reputaciju efikasne ministrice pravde i uvjerljive govornice, čak i dok je provodila kontroverzne mjere poput prevremenog puštanja zatvorenika i reformi sistema izricanja kazni.

Ali sada, s novim portfeljom koji obuhvata imigraciju, nacionalnu sigurnost i policiju, njena sposobnost da odgovori na izazove biće ključna za suzbijanje rastuće prijetnje koju Reform UK Nigela Faragea predstavlja Laburističkoj partiji.

Od 2018. godine, šest konzervativnih ministara unutrašnjih poslova, kao i njena prethodnica Yvette Cooper, nisu uspjeli zaustaviti stalni porast broja ljudi koji pokušavaju da se domognu Velike Britanije malim čamcima iz Francuske.

Kritičari navode da su uzroci poput rata, gladi i klimatske krize izvan domašaja britanske vlade. Ipak, Laburisti su tokom predizborne kampanje obećali da će “razbiti mreže krijumčara ljudi” i smanjiti broj ilegalnih prelazaka.

Prošlog mjeseca, Kir Starmer suočio se s kritikama jer je broj dolazaka čamcima od trenutka kada je Laburistička partija preuzela vlast premašio 50.000.

Kao osoba pakistanskog porijekla i predstavnica multietničke izborne jedinice, očekuje se da će Mahmud uvesti strože politike prema tražiocima azila koji dolaze “neregularnim” putem i olakšati njihovu deportaciju.

U intervjuu za Spectator u maju izjavila je:

„Predstavljam zajednicu koja je 70% nebjelačka. Ako pitate moje birače, oni žele pošten i kontroliran sistem migracija. Većina će reći da su došli u ovu zemlju po prilično strogim pravilima i da su ih poštovali da bi ovdje radili i izgradili život.
Ne razumijem zašto se ljevica zbunila oko kontrole migracija – to je temeljno pitanje za mnoge naše glasače.“

Azil, vize i smještaj

Laburisti su tokom kampanje žestoko kritikovali Konzervativce zbog smještanja tražilaca azila u hotele i obećali da će tu praksu ukinuti. Trinaest mjeseci kasnije, vlada se suočava s protestima i razočaranjem birača zbog istog problema.

Mahmud će pokušati da:

• ubrzati obradu azilantskih zahtjeva,
• otežati žalbeni proces,
• i pronaći alternativni smještaj za tražioce azila.

Prijedlozi uključuju korištenje:

• napuštenih vojnih baza,
• studentskog smještaja,
• magacina i
• modularnih objekata na industrijskim lokacijama.

Razmatra se i reforma sistema žalbi, kroz uvođenje nezavisnih arbitara.

Mahmud će također razmatrati:

• ograničenja za studentske i radne vize,
• i uvođenje testova znanja engleskog jezika, što bi moglo dovesti do smanjenja dolazaka za oko 100.000 godišnje.

U maju je branila Starmerovu izjavu da bi, bez kontrole migracije, Britanija mogla postati “ostrvo stranaca” – izraz koji su neki uporedili sa zloglasnim govorom Enocha Powella o “rijekama krvi”.

Mogući otpor

Planovi bi mogli naići na ozbiljan otpor:

• biznisi strahuju od manjka radne snage,
• univerziteti zbog pada broja stranih studenata,
• a zdravstvo i sektor njege mogli bi zahtijevati više radnih viza za medicinske sestre i njegovatelje iz inostranstva.

Mahmud će također morati odlučiti da li će potvrditi ili preispitati odluku Yvette Cooper o zabrani grupe Palestine Action kao terorističke organizacije.

Podrška ovoj grupi sada može donijeti do 14 godina zatvora.

Hiljade ljudi protivi se zabrani, smatrajući je pretjeranom i opasnim proširenjem definicije terorizma. Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je grupa nasilna i da zabrana ima pravno utemeljenje.

Palestina, islamofobija i politički identitet

Mahmud zna da je politika Laburista prema izraelsko-palestinskom sukobu koštala stranku glasova u određenim oblastima.

Na izborima 2024. njena većina smanjena je na oko 3.500 glasova, suočena s nezavisnim kandidatom koji ju je optužio da je izdala palestinsku djecu.

U subotu, stotine demonstranata rizikovale su hapšenje protestujući na Trgu parlamenta u Londonu, noseći transparente sa porukama:

„Protivim se genocidu. Podržavam Palestine Action“.

Biografija: od Ta’ifa do Westminstera

Šabana Mahmood rođena je 17. septembra 1980. godine u Birminghamu, u porodici Zubaide i Mahmooda Ahmeda. Roditelji su joj porijeklom iz Mirpura, Azad Kašmir (Pakistan). Ima brata blizanca.

Od 1981. do 1986. porodica je živjela u Ta’ifu, Saudijska Arabija, gdje je otac radio kao građevinski inženjer na projektima desalinizacije vode.

Po povratku u Englesku, nastanili su se u Birminghamu.

Majka joj je radila u porodičnoj trgovini, dok je otac postao predsjednik lokalne laburističke organizacije. Šabana je još kao tinejdžerka učestvovala u očevim kampanjama za lokalne izbore.

U intervjuu iz 2024. izjavila je da je politika uvijek bila dio njenog života, ali da je kao dijete sanjala da postane advokatica.

U intervjuu za The Spectator 2025. godine, opisala se kao socijalna konzervativka malog i navela Margaret Thatcher i Benazir Bhutto kao svoje političke uzore – ne zbog njihovih ideja, već zato što su, kako je rekla:

„došle na vlast u zatvorenim, patrijarhalnim sistemima, što zahtijeva izuzetnu snagu i vještinu.“

Na svojoj zvaničnoj web stranici navodi da je strastvena pristalica prava Palestinaca.

Godine 2014. učestvovala je u protestima ispred prodavnice u centru Birminghama koja je prodavala robu iz ilegalnih izraelskih naselja:

„Ležali smo na ulici u subotu, u najprometnijem terminu, kako bismo iskazali protest. Uspjeli smo zatvoriti tu radnju. To je način na koji možemo napraviti razliku

(Vijesti.ba)