Pad broja samoubistava u Hrvatskoj, ali zabrinjavajući porast među mladima

Statistika HZJZ-a

Prema podacima iz Registra samoubistava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2024. godini evidentirana su 542 samoubistva, što je manje u odnosu na godinu ranije.

Međutim, među mladima od 15 do 19 godina, broj slučajeva porastao je sa 10 u 2023. na 15 u 2024., dok je u grupi od 20 do 29 godina broj porastao sa 30 na 41.

Pol, regije i specifičnosti

"Ukupan broj samoubistava jeste u padu, ali zabrinjava što broj raste kod mlađih starosnih grupa“, upozorila je Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.

Dodala je kako muškarci četiri puta češće počine suicid nego žene, djelimično zato što žene češće traže stručnu pomoć, dok se kod muškaraca depresivni simptomi često ispoljavaju agresijom ili netipičnim ponašanjima.

Najveći broj samoubistava godinama bilježi Krapinsko-zagorska županija, kao i općenito kontinentalne županije. Štimac Grbić ističe kako se taj trend često može povezati s većom konzumacijom alkohola u tim regijama.

Statistika MUP-a

Statistike Ministarstva unutarnjih poslova (MUP RH) potvrđuju pad ukupnog broja suicida, ali pokazuju i da je u periodu od 2015. do 2024. godine zabilježeno 5.905 smrtnih slučajeva i 5.747 pokušaja samoubistava, naveo je Dragan Josipović iz MUP-a.

"To znači da je u deset godina zabilježeno 13.339 policijskih intervencija povezanih sa samoubistvima“, rekao je Josipović.

Posebno je naglasio da je u posljednjoj deceniji 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, dok je zabilježeno 546 pokušaja samoubistava djece.

Najveći rizik imaju:

Osobe starije od 65 godina – 27% svih slučajeva,

Osobe od 51 do 65 godina – 25%,

Osobe od 36 do 51 godine – 24%.

Dugoročni trendovi i prevencija

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, podsjetio je da se Svjetski dan prevencije samoubistava obilježava od 2003. godine pod sloganom:

"Mijenjajmo narativ o samoubistvu“

Hrvatski registar samoubistava postoji od 1986. godine, a u posljednjih 20 godina broj samoubistava je prepolovljen – sa oko 1.000 na oko 500 godišnje.

Pandemija, usamljenost i digitalni svijet

Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, istakao je kako je nakon pandemije covida došlo do porasta anksioznih poremećaja i drugih psihičkih problema, naročito kod mladih.

"Danas dominira visoka individualnost i kompetitivnost, što vodi u usamljenost. Porast samopovređivanja i suicidalnosti kod mladih često je rezultat te usamljenosti i manjka kvalitetnih odnosa s drugima. Dodatno je pojačavaju **digitalizacija, urbanizacija i društvene mreže“, upozorio je Marčinko.

(Vijesti.ba)