Shodno tome, ponovo je oboren Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.
Za usvajanje Plana rasta glasali su svi ministri izuzev SNSD-ovog Staše Košarca, koji je u prvom krugu glasanja bio protiv. Ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) nije prisustvovao današnjoj sjednici.
Plan rasta nije usvojen ni danas, jer nije imao podršku iz oba entiteta, čime se nedvosmisleno ostvaruje rušenje EU puta Bosne i Hercegovine, koje je nedavno najavio Milorad Dodik, lider SNSD-a i bivši predsjednik entiteta Republika Srpska.
Posljednja šansa narednih dana
Drugi krug glasanja o provedbi aktivnosti na usaglašavanju Reformske agende Bosne i Hercegovine, s Reformskom agendom i Listom reformi bit će obavljen na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi trebala biti održana u narednim danima.
Usvajanje Reformske agende ključno je za pristup Bosne i Hercegovine sredstvima iz Plana rasta i izbjegavanje najavljenih sankcija.
Ukoliko do kraja septembra dokument ne bude usvojen, Bosna i Hercegovina izgubit će dodatnih 108,5 miliona eura
Nije isključeno da naša zemlja bude isključena iz razvojnog programa Evropske komisije, kojeg koriste sve zemlje kandidati za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana, izuzev BiH.
Šta predviđa Plan rasta?
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, koji je predstavljen krajem 2023. godine, osmišljen je kao instrument za ubrzavanje integracija regiona u evropsko tržište, ali i kao poticaj državama da provedu ključne reforme. Riječ je o paketu vrijednom oko šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti. Sredstva su uslovljena napretkom u provođenju reformi koje se odnose na jačanje vladavine prava, ekonomske konkurentnosti i administrativnih kapaciteta.
Plan rasta u suštini nadograđuje i prati raniju Reformsku agendu za BiH, koja je još 2015. godine usvojena kao okvir za socioekonomske promjene i poboljšanje poslovnog ambijenta u zemlji.
I dok je reformska agenda naglasak stavljala na fiskalnu stabilnost, tržište rada i privredni razvoj, novi plan EU donosi i direktne finansijske koristi koje će biti dostupne samo ukoliko vlasti u BiH pokažu spremnost na ispunjavanje preuzetih obaveza.
Odluka o neusvajanju dokumenta predstavlja korak unazad u procesu usklađivanja BiH s regionalnim i evropskim prioritetima, a daljnji razvoj situacije zavisit će od političke volje unutar državnih institucija.
(Vijesti.ba)