Šesti put pred publikom MESS-a nagrađivani reditelj Oskaras Koršunovas

Šesti put pred messovskom publikom (2001. najbolji mladi reditelj 'Majstor i Margarita', 2003. nagrada kritike za 'Cara Edipa', 2004. Romeo i Julija, 2016. 'Galeb' i 2024. Grand Prix za najbolju predstavu 'Othello'), Koršunovas u predstavi 'Svetica' (Pozorište mladih, nedjelja, 05. oktobar, 20 sati) donosi priču o Mariji Egipćanki, ženi iz 4. vijeka, koja luta kroz modernu urbaniziranu „pustinju“ u potrazi za oslobođenjem.

Da li ima manje nasilja u našem sadašnjem, „civiliziranijem“ društvu? Jesmo li zaista empatičniji ili tolerantniji? Kad govorimo o ljudskim pravima, položaju i slobodi žena - jesmo li se zaista oslobodili drevnog patrijarhalnog naslijeđa?

- Marija od Egipta je žena koja nikad ne odustaje. Ona ide dalje, nakon što je u životu doživjela nasilje. Mnogo se poistovjećujem s tom ženom. Osjećam je, vidim sebe u njenoj priči. To nije samo uloga: moja duša ovdje leti u ponor i stvara novi život. Ova predstava mi pomaže da se vratim na noge, neka pomogne i drugima - kaže Eglė Jackaitė, glavna glumica i koautorica predstave koja zajedno sa Koršunovasom potpisuje režiju, koreografiju, scenografiju, kostimografiju i dramaturgiju. U Mariji od Egipta danas možemo vidjeti svaku ženu - majku, kćerku, sestru, suprugu, koja svaki dan mora hodati po oštroj granici između svetice i grešnice.

U produkciji Bülenta Özdila, projekt 'Ogledalo' (Narodno pozorište Sarajevo, petak, 10. oktobar, 19.30 sati) reinterpretira Tarkovskovo kulturno naslijeđe kroz spoj teatra, performansa i vizuelne umjetnosti, u saradnji sa Njemačkim državnim teatrom u Temišvaru.

Priča prati Alekseja, umirućeg čovjeka koji se prisjeća svog djetinjstva, mladosti, roditelja, prve ljubavi i turbulentnog braka sa Natalijom. Jedna narativna linija fokusira se na Aleksejev odrasli život i njegovu majku Mariju, dok druga prikazuje njegovo djetinjstvo 1930-ih i Marijine životne teškoće. Kombinujući lična sjećanja, kolektivnu historiju i snove, 'Ogledalo' odražava i savremene probleme - ruski identitet, cenzuru, slobodu govora i tenzije s Ukrajinom. Predstava se bavi temama identiteta, sjećanja i ljudske složenosti, uz korištenje vještačke inteligencije za prikaz idealiziranih i iskrivljenih sjećanja te proširenje vizuelnih i zvučnih dimenzija.

U predstavi 'Praznina', (Narodno pozorište Sarajevo, subota, 11. oktobar, 19.30) Vandekeybus (Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja 53. MESS-a za predstavu 'Booty Looting') predstavlja svijet u kojem autsajderski likovi - oni koji žive u vlastitom "mjehuru" ili "praznini" i odstupaju od društvenih normi - zauzimaju centralno mjesto.

- Ova kreacija slavi te odbačene likove i rijedak pristup drugima u njihove unutrašnje svjetove, ističe Wim Vandekeybus. Kroz minimalističku scenografiju, savremenu koreografiju i međuigru zvuka i tišine, 'Praznina' poziva publiku da se uključi u dublja, provokativna pitanja o individualnosti i različitosti.

- Kad postoji praznina, postoje bezbrojne mogućnosti. Za mene je praznina nedostatak normalnosti, a unutar te praznine je ogroman potencijal - objašnjava Vandekeybus. Ta ideja je centralna za performans, gdje se sam prostor manipuliše, podiže i skriva poput djeteta koje juri apstraktne ideje, ostavljajući publiku da zamišlja mogućnosti unutar te praznine. Tom predstavom bit će završen 65. MESS - navodi se u saopćenju za javnost MESS-a.

(Vijesti.ba / FENA)