Hrvatska ima novo kazneno djelo, tiče se zloupotrebe AI-ja

„Zbog ubrzanog razvoja tehnologije i sve češće upotrebe alata sistema umjetne inteligencije, postojala je potreba da se ova oblast reguliše“, rekao je ministar pravde, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavljajući zakonske izmjene, prenosi Index.

Novo krivično djelo ugrožavanja života i imovine putem sistema umjetne inteligencije uvodi se posebno zbog razvoja autonomnih vozila i s njima povezanih opasnosti po život, tijelo i imovinu. Habijan je naglasio da je veoma izazovno i zahtjevno pokušati regulisati ovu oblast te da će s razvojem tehnologije sigurno u budućnosti biti potrebne nove zakonske izmjene, kao i uvođenje novih krivičnih djela.

Također je istakao da su protiv pretjeranih ograničenja koja bi gušila razvoj inovacija i istraživanja. „Moramo pronaći balans prilikom regulisanja ove teme“, rekao je Habijan.

Darko Klasić (HSLS) pohvalio je ministarstvo što razmišlja unaprijed i djeluje proaktivno. S druge strane, Ante Kujundžić (Most) smatra da je riječ samo o reakciji na zahtjeve OECD-a, a ne o stvarnoj akciji Hrvatske.

Marija Selak Raspudić (NZ) smatra da je Bosna i Hercegovina mogla ranije regulisati ovu oblast, biti ispred Evropske unije, podsjetivši da je ranije predlagala Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji.

Zastupnike je zanimalo i pitanje odgovornosti. „Ko će odgovarati kada odluku donosi algoritam – proizvođač, programer, vlasnik ili korisnik?“, upitao je Ivica Baksa (NPS), koji također smatra da nam zakonodavstvo kaska za tehnologijom.

„Jedni kažu da kasnimo, drugi da smo raniji, ja mislim da smo na vrijeme. A što se tiče utvrđivanja odgovornosti, to će sud odlučiti – da li je odgovornost fizičke ili pravne osobe, to će biti od slučaja do slučaja“, odgovorio je Habijan.

U raspravi je ukazano i na veliku opasnost od pojave „deepfake“ sadržaja koji mogu izazvati štetne posljedice velikih razmjera, s obzirom na to da je veoma teško razlikovati šta je lažno.

Izmjenama Krivičnog zakona takođe se proširuje opis krivičnog djela podmićivanja zastupnika na sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja na centralnom i lokalnom nivou, nivou EU i međunarodnih institucija, uključujući primanje i davanje mita unutar i izvan zakonodavnog procesa, kao i radnje koje prethode ili prate glasanje.

Pored toga, u zakonodavstvo se prenosi EU direktiva o suzbijanju trgovine ljudima, gdje se navode novi oblici krivičnog djela, poput iskorištavanja surogat majčinstva.

Danijela Blažanović (HDZ) posebno je pozdravila pooštravanje kazni za ova krivična djela.

Opozicija pozdravlja i podržava predložene izmjene, ali je saglasna da su dijelovi koji se odnose na umjetnu inteligenciju i podmićivanje zastupnika previše općeniti i da ih treba jasnije definisati.

„Nemamo nikakvih primjedbi na ove izmjene, osim što smatramo da je dio o umjetnoj inteligenciji preširoko i preopćenito postavljen. Treba to konkretnije napisati. Isto važi i za dio o podmićivanju zastupnika – bilo bi dobro precizirati koje tačno radnje čine krivično djelo, jer su ovako definisane preširoko“, istakao je u ime Kluba SDP-a Tonči Restović.

I Selak Raspudić u ime Kluba nezavisnih zastupnika pohvalila je svaki napor ministarstva da se regulira problematika umjetne inteligencije, ali smatra da treba učiniti mnogo više i da zakonodavstvo mora biti preciznije. Podržava i pojačano kažnjavanje trgovine ljudima i iskorištavanja mladih žena za rađanje djece, ali upozorava da se što se tiče surogat majčinstva treba ojačati zakonodavni okvir.

„Ovim se neće riješiti problem surogat majčinstva koje je zakonom u Bosni i Hercegovini zabranjeno, ali se krši kada roditelji dovedu djecu rođenu putem surogat majke u drugoj zemlji gdje je surogatstvo dozvoljeno“, rekla je.

Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića podržavaju borbu protiv političke korupcije, trgovine ljudima i uvođenje novog krivičnog djela vezanog za umjetnu inteligenciju. „No, kod djela podmićivanja zastupnika nije jasno šta će se tačno kažnjavati, a ni kod krivičnog djela ugrožavanja života i imovine putem umjetne inteligencije nije jasno ko će biti odgovoran“, naveo je u ime Kluba Marin Miletić.

Da je potrebno jasnije precizirati čiju će odgovornost snositi – programera, korisnika, kompanije koja implementira sistem ili proizvođača, poručila je i Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).

„Ova odredba je važna jer pokazuje da prepoznajemo potencijalne opasnosti novih tehnologija, ali otvara i mnogo pitanja“, rekla je i kritikovala Ministarstvo što nisu konsultovali stručnjake iz oblasti umjetne inteligencije.

Sve to podržavaju i u Klubu Možemo!, gdje smatraju da kažnjavanje treba proširiti, ne samo na opasnosti u autonomnim vozilima, već i na korištenje AI za „deepfake“, širenje lažnih vijesti i nanošenje štete osobama pomoću „deepfake“ sadržaja.

Posebno podržavaju, navela je Sandra Benčić, uvođenje krivične odgovornosti za pravna lica registrovana u BiH koja počine krivično djelo i izvan zemlje. Takođe predlažu izjednačavanje određenih pružalaca javnih usluga, poput vozača u javnom prevozu ili zaposlenih u dječijim vrtićima, sa službenim osobama, kao što je urađeno sa socijalnim radnicima.

Klub HDZ-a smatra da će ove izmjene omogućiti jačanje pravnog okvira, napredak Bosne i Hercegovine u zaštiti žrtava, efikasniji rad pravosuđa, kraće postupke i postizanje pravde.

(Vijesti.ba)