Građani Srbije u inostranstvu sve odlučniji da glasaju: Više od 69 posto spremno za izbore

Na skupu je ocijenjeno i da su smanjenju apstinencije u dijaspori doprinijeli studentski protesti koji se gotovo godinu dana održavaju širom Srbije, kao i skupovi podrške studentima koji su održani u 212 gradova u 55 država širom svijeta - od Evrope, preko Amerike, do Azije i Afrike, prenosi Beta.

Prema podacima istraživanja, koje je na tribini inicijative "ProGlas" u Beogradu predstavila profesorica novosadskog Pravnog fakulteta u penziji Marijana Pajvančić, na izborima 2023. godine učestvovalo je 32 posto ispitanika, dok je spremnost da glasa na sljedećim izrazilo njih 69,7 posto, dok bi 19,3 posto ispitanika vjerovatno izašlo na te izbore.

Na parlamentarnim izborima 2023. godine učestvovalo je 32.216 srpskih državljana, što je za oko 6.500 manje neko 2022. godine, a Pajvančić smatra da je razlog za to što su se 2022. godine održavali i predsjednički izbori.

Prema njenim riječima, najveća nepoznanica, odnosno "najbolje čuvana tajna", je koliko zapravo srpskih državljana živi u inostranstvu, a procjenjuje se da ih je između 1,5 i 2,5 miliona, potencijalno i više, ali zvaničan podatak za to ne postoji.

Istraživanje je pokazalo i da 53,7 posto ispitanika nikada nije glasalo u inostranstvu, kao i da se susreću sa brojnim problemima - od administrativnih i tehničkih prepreka, preko logističkih razloga zbog udaljenog biračkog mjesta, do nedovoljne informisanosti i komplikovanog procesa prijave za glasanje.

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i član inicijative "ProGlas" Miodrag Jovanović naveo je da je cilj današnje tribine da se građani Srbije u dijaspori ohrabre da se prijave za glasanje, jer je za otvaranje biračkog mjesta u inostranstvu potrebno najmanje 100 prijavljenih.

"Važno je da se dođe do jednog takvog političkog pritiska i da se otvori što više birališta i posljedično se dobije veća izlaznost", kazao je Jovanović.

Naveo je da su za prijave za glasanje jako kratki rokovi, a postupak traje predugo, što otežava ostvarivanje biračkog prava građana Srbije u dijaspori.

Predstavnik nevladine organizacije Crta Pavle Dimitrijević naveo je da građani kao probleme pri prijavi za glasanje najviše navode same procedure, kasno dolaženje do informacija o postupku, pojedini kasno šalju zahtjeve, a nekad rješenja lokalnih samouprava ne stignu na vrijeme.

"Niste upisani da glasate, a istekli su rokovi - šta onda? Ništa, vi nećete glasati. Dešavaju se i ti slučajevi", kazao je Dimitrijević.

Ukazao je i na problem u srpskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, koja ne postupaju jednako u različitim državama, navodeći da pojedina samo stave informacije na svoj sajt, dok druga redovno obavještavaju građane.

Članica Republičke izborne komisije (RIK), pravnica Sofija Mandić, ocijenila je da bi već sada trebalo izvršiti pritisak na Ministarstvo vanjskih poslova koje sprovodi glasanje u dijaspori, kao i na sam RIK, navodeći da Ministarstvu već sada treba dostaviti jasnu listu potreba gdje treba da budu otvorena biračka mjesta.

Sadašnja praksa, prema njenim riječima, takva je da Ministarstvo 22 dana prije otvaranja biračkih mjesta dostavlja RIK-u spisak biračkih mjesta, koja RIK potvrđuje u naredna dva dana, zbog čega je zatražila i da se taj period proširi, kako bi imalo više vremena za raspravu.

Mandić je ocijenila da je, zbog svih problema koji su navedeni, biračima u inostranstvu ugroženo biračko pravo, ali da oni mogu da odluče neke buduće izbore, obzirom da ih prema procjenama ima između 1,5 i 2,5 miliona.

"To vrlo otvoreno treba da se kaže. Za koga god oni žele da glasaju, taj može da pobijedi", kazala je Mandić.

Istraživanje "Tvoj glas preko granice" sprovela je neformalna inicijativa "Skupština u rasejanju" u aprilu i maju ove godine, a u njemu je učestvovalo 911 ispitanika.

Najveći broj njih dolazi iz Njemačke, SAD, Holandije, Italije i Velike Britanije, a gotovo polovina ispitanika više od 10 godina živi van Srbije.

(Vijesti.ba/Fena)