Predstavljen AI borbeni dron Europa

Firma je u pogonima pored Münchena otkrila model u prirodnoj veličini, nazvan "CA-1 Europa", s karakterističnim V-repom. Planiraju da će prvi probni let biti izveden 2027. te da bi dron mogao biti spreman za vojnu upotrebu u roku od sljedeće četiri godine.

Utrka s velikim igračima

Helsing je najnovija tehnološka firma koja pokušava izboriti poziciju među glavnim proizvođačima oružja u konkurenciji s velikim obrambenim kompanijama. To odražava rastuću ulogu umjetne inteligencije na bojištu i sve veću potrebu za brzinom i masovnošću.

From the reveal of Helsing CA-1 Europa UCAV here at Grob factory in Bavaria. No engine supplier named, but high-subsonic speeds and features an internal modular weapon bay. #avgeek #drones pic.twitter.com/YrCsoStd12

— Tim Robinson (@RAeSTimR) September 25, 2025

"CA-1 Europa" ulazi u kategoriju bespilotnih borbenih zračnih letjelica koje su jeftinije i lakše zamjenjive od borbenih aviona, a zračne snage sve više računaju na njih.

"Umjetna inteligencija mijenja sve u mnogim područjima života, ali i u odbrani. A ono što ona ključno omogućava jeste autonomija", rekao je za Reuters suosnivač Gundbert Scherf.

Firma navodi da će dron kojim upravlja umjetna inteligencija moći djelovati samostalno, u grupama s drugim bespilotnim letjelicama ili pod zapovjedništvom borbenih aviona u takozvanoj "wingman" formaciji.

Prošle godine američko ratno zrakoplovstvo odabralo je start-up Anduril i proizvođača drona Reaper, General Atomics, za razvoj prve flote "Collaborative Combat Aircraft" (CCA), sposobne za misije poput ometanja ili zavaravanja protivnika. U junu je Airbus predstavio vlastiti koncept drona osmišljenog da prati borbene avione poput Eurofighter Typhoona.

Helsing je najavio ulaganja od stotina miliona eura u suradnji s neimenovanim evropskim firmama. Nisu željeli otkriti kakvo će naoružanje dron moći nositi niti kolika će biti njegova cijena, osim da će iznositi tek "djelić" cijene klasičnog borbenog aviona.

Pomoć iskustva iz avioindustrije

Dizajn je predstavljen u hangarima firme Grob, proizvođača lakih zrakoplova kojeg je Helsing kupio u junu. Grob proizvodi propelerske, lake vojne avione za obuku koje koristi oko 14 država, a veličinom su usporedivi s aktuelnim "wingman" konceptima te teže između tri i pet tona.

Dok start-upovi ističu prednosti poput agilnosti u odnosu na tradicionalne proizvođače, postoje sumnje mogu li dovoljno brzo i jeftino svladati složene procese proizvodnje zrakoplova i zatim ih u velikim serijama izbacivati na tržište.

"Jedan način bio je kupiti proizvođača s iskustvom i možda inovativnim pristupom", rekao je Douglas Barrie, viši saradnik za vojnu zrakoplovnu industriju u IISS-u. "Ali i dalje postoji veliki skok od onoga što radi Grob do potpuno razvijenog CCA sistema."

Brzi razvoj nakon invazije na Ukrajinu

Helsing je osnovan 2021., uz podršku osnivača Spotifyja Daniela Eka. Isprva su razvijali softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji za potrebe obrambene industrije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu prebacili su se na razvoj dronova.

Od tada su prikupili više od milijardu dolara od ulagača, među kojima je i Saab, čime su postali najveći evropski obrambeni start-up s procijenjenom vrijednošću od 12 milijardi dolara, prema podacima Dealrooma. Po kursu od 26. septembra 2025. to iznosi oko 857 miliona eura prikupljenih ulaganja i približno 10,3 milijarde eura procijenjene vrijednosti.

Isporuke za Ukrajinu

Analitičari upozoravaju da firma još nije pokazala značajnije rezultate na terenu. Do sada su Ukrajini isporučili 2.000 dronova HF-1 od ukupno 4.000 naručenih, dijelom izrađenih na osnovu lokalnih komponenti.

U februaru je Helsing objavio da je pokrenuo proizvodnju 6.000 vlastitih borbenih dronova HX-2 za Ukrajinu. Na pitanje koliko ih je već isporučeno, Scherf je odgovorio da se HX-2 još testira i da će biti uveden "u vrlo bliskoj budućnosti".

(Vijesti.ba)