Kako je rekao za Reuters, 39-godišnji Bicu i grupa od nekoliko desetina moldavskih sveštenika proveli su prethodnu sedmicu na putovanju koje je u potpunosti finansirala Ruska pravoslavna crkva, obilazeći neka od njenih najsvetijih mjesta u septembru prošle godine.
Ruski crkveni zvaničnici dali su im bonove u vrijednosti od 10.000 rubalja (oko 120 dolara) za kupovinu ikona i suvenira u crkvenim prodavnicama. Također su prisustvovali predavanjima teologa i historičara koji su naglašavali da su Rusija i bivša sovjetska Moldavija povezane stoljećima tradicije i zajedničke vjere, te da se moraju držati zajedno protiv moralno iskvarenog Zapada.
Prije povratka kući, Bicu je rekao da su on i mnogi iz njegove grupe dobili debitne kartice ruske državne banke, koje su im uručene u manastiru od osoba koje nisu bile iz crkve i koje nije mogao identifikovati. Rečeno im je da će im novac biti uplaćen ubrzo nakon povratka u Moldaviju.
Sveštenici su zauzvrat trebali pružiti jednu uslugu: kada su primali kartice, Bicu je rekao da im je rečeno da u zamjenu za novac, (on je po povratku dobio oko 1.200 dolara), trebaju otvoriti društvene mreže za svoje parohije u Moldaviji kako bi upozorili vjernike na opasnosti koje donosi prozapadna politika vlade i težnja ka evropskim integracijama.
Moldavija, mala i duboko religiozna zemlja u istočnoj Evropi, u nedjelju održava ključne parlamentarne izbore koji bi mogli zaustaviti njen put ka članstvu u Evropsku uniju. Zemlja se nalazi između Rusije i Zapada - iako je stekla formalnu nezavisnost od Moskve 1991. godine, njena pravoslavna crkva, poštovana institucija koju slijedi većina od 2,4 miliona stanovnika, ostaje podređena Moskovskoj patrijaršiji.
Bicuova grupa bila je među nekoliko stotina ljudi, uglavnom sveštenika, ali i službenika i drugih povezanih s moldavskom crkvom, koji su prihvatili putovanja u Moskvu između juna i oktobra 2024. godine. Nakon završetka tih putovanja, započela je online kampanja.
Prema analizi Reutersa, tokom protekle godine otvoreno je gotovo 90 novih Telegram kanala koji predstavljaju moldavske pravoslavne parohije. Većina tih kanala svakodnevno objavljuje identičan sadržaj, pozivajući vjernike da se suprotstave prozapadnoj politici vlade, a objave su dosegle hiljade pratilaca.
Telegram je, na pitanje o novim kanalima, izjavio da je politički neutralna platforma koja poštuje slobodu izražavanja. Aktivnost na mreži se pojačava kako se približavaju izbori. Glavni izvor sadržaja je kanal "Sare şi Lumiña", koji je između maja i avgusta objavio više od 600 poruka, gotovo tri puta više nego u prethodna četiri mjeseca.
Glavna poruka je da su tradicionalne porodične vrijednosti Moldavije ugrožene od EU, koja će navodno prisiliti građane da prihvate LGBT identitete, naruši moral i uništi slobodu vjere. Iako objave nisu otvoreno proruske, odražavaju narative opozicionih stranaka koje zagovaraju bliže veze s Moskvom.
- Danas naša zemlja stoji pred sudbonosnim izborom. Savjetuju nas da se odreknemo vjere, jezika i korijena u zamjenu za strane zakone i "evropske vrijednosti". Hoće li Moldavija zadržati nezavisnost ili postati odskočna daska za strane interese? To zavisi od nas, donesimo pravu odluku 28. septembra - piše u jednoj poruci objavljenoj 18. septembra na 39 parohijskih kanala.
Kremlj, Ruska pravoslavna crkva u Moskvi i Moldavska pravoslavna crkva u Kišinjevu nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Prema navodima moldavske vlade, kao i brojnih zapadnih diplomata i analitičara, ciljanje moldavske crkve dio je šireg prikrivenog rata koji Kremlj vodi kako bi utjecao na izbore, uključujući online dezinformacije, cyber napade na državnu infrastrukturu i tajnu podršku političarima naklonjenim Moskvi. Rusija odbacuje ove optužbe kao neosnovane.
Reuters je utvrdio da su politički operativci i stručnjaci za društvene mreže povezani s ruskom vladom igrali ključnu ulogu u korištenju pravoslavne mreže za utjecaj na moldavske glasače. Analiza videa s YouTubea i intervjui s Bicuom i još jednim sveštenikom otkrili su trojicu Rusa povezanih s Putinovom strankom među domaćinima moldavskih sveštenika tokom četiri hodočašća prošle godine. Podaci iz zatvorenih Telegram grupa pokazuju da su osobe povezane s Kremljom uključene u upravljanje i kreiranje sadržaja za kampanju.
Moskovska patrijaršija je u septembru prošle godine javno govorila o hodočašćima nakon moldavskih medijskih izvještaja koji su tvrdili da su posjete dio crkvene kampanje protiv EU. U saopćenju se navodi da je cilj programa bio pomoći siromašnim sveštenicima i ojačati bratske veze, bez političkih motiva.
Arhiepiskop Marchel, jedan od vodećih ljudi moldavske crkve, rekao je za Reuters da su tvrdnje o ruskoj kampanji za utjecaj na izbore neutemeljene i izmišljene da prikriju neuspjehe moldavskih lidera.
Putovanja sveštenika u Rusiju su, prema njegovim riječima, bila isključivo hodočašća, dok su novi kanali na društvenim mrežama lokalna inicijativa moldavske crkve. Kartice su, kaže, izdate kako bi sveštenici mogli kupiti vjerske predmete u ruskim crkvenim prodavnicama.
Moldavska vlada, koja već dugo optužuje Kremlj za pokušaje utjecaja na izbore, ima drugačije mišljenje.
- Najnemoralniji aspekt ruskog miješanja u izbore u Moldaviji je korištenje najpouzdanije institucije - crkve - rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednice Maie Sandu.
- Rusija regrutuje i obučava sveštenike tokom takozvanih all-inclusive hodočašća, kako bi religiju pretvorila u oružje. Po povratku, sveštenici koriste svoj utjecaj da šire nepovjerenje - dodao je.
(Vijesti.ba / FENA)