Kako prepoznati tromb na vrijeme? Suptilni simptomi koji predviđaju katastrofu

Najčešće se formira u venama, ali može se javiti bilo gdje u krvnom sistemu. Kada ugrušak začepi krvni sud, protok krvi može biti djelimično ili potpuno blokiran, što dovodi do različitih komplikacija – od blažih simptoma do životno ugrožavajućih stanja poput moždanog ili srčanog udara.

Formiranje ugrušaka može biti izazvano povredama, operacijama, dugotrajnim mirovanjem ili usporenom cirkulacijom. Osobe s hroničnim bolestima, poput dijabetesa, povišenog holesterola ili gojaznosti, imaju povećan rizik od razvoja tromba. Također, duži periodi neaktivnosti ili produženo sjedenje dodatno povećavaju rizik.

Kada se ugrušak razvije duboko u venama, najčešće u nogama, riječ je o dubokoj venskoj trombozi (DVT). Ako se dio tromba odvoji i dospije do pluća, može izazvati plućnu emboliju – stanje koje može biti fatalno.

Simptomi tromba variraju ovisno o njegovoj lokaciji. Tromb u srcu može izazvati ubrzan rad srca, bol u grudima, kratak dah, kašalj s tragovima krvi, mučninu i slabost. U slučaju pojave ovih simptoma, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Tromb u mozgu prepoznaje se po iznenadnoj glavobolji, zbunjenosti, poteškoćama u govoru, slabosti jedne strane tijela ili napadima koji podsjećaju na epileptične.

Simptomi tromba u nozi, poput duboke venske tromboze, uključuju oticanje, bol, promjenu boje kože, osjećaj težine u nozi, a mogu dovesti i do dugotrajnih komplikacija, poput venskih rana i povišenog pritiska u venama.

Plućna embolija može se manifestovati otežanim disanjem, ubrzanim pulsom, bolom u grudima i kašljem s krvlju, mada ponekad može proći i bez jasnih simptoma.

Tromb u bubrezima često nije odmah uočljiv, ali može izazvati krv u mokraći i smanjenu učestalost mokrenja. Tromb u želucu ili jednjaku uglavnom ne daje simptome, ali pucanje krvnog suda može izazvati jake bolove, povraćanje krvi i crnu stolicu, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Prepoznavanje simptoma i pravovremena reakcija ključni su za sprečavanje ozbiljnih posljedica. Redovne kontrole kod ljekara, aktivan život i pravilna ishrana mogu značajno smanjiti rizik od formiranja tromba.

(Vijesti.ba)