Napadi na Bošnjake u Crnoj Gori: Obrazac nasilja i politički narativ

Ovaj napad nije izoliran slučaj, već dio obrasca nasilja, verbalne diskriminacije te je produbio osjećaj nesigurnosti kod domicilnih građana bošnjačke nacionalnosti, posebno u mješovitim sredinama Crne Gore, tvrde iz nevladinih organizacija.

Uloga crkve

Tokom posljednjih godina Bošnjaci u Crnoj Gori suočava se sa ciklusima prijetnji i napada. Geografski većina napada dešava se na sjeveru zemlje, području regije Sandžak, odnosno u Pljevljima, Rožajima i Bijelom Polju, dok su vremenski eskalacije uglavnom povezane s političkim događajima.

Fizički napadi, prijetnje i uvredljivi grafiti otvaraju pitanje kako država i društvo odgovaraju na ugrožavanje manjina.

Naime, napadi na Bošnjake u Crnoj Gori od strane pristalica srpskih političkih partija, nerijetko i četničkih pokreta koji su i u ovoj zemlji Zapadnog Balkana sve aktivniji, učestali su od 2020. godine.

Lokalni aktivisti i stranke upozoravali su i upozoravaju na rast osjećaja nesigurnosti kod Bošnjaka, ali i drugih nacionalnim manjina. Međutim, sudeći na osnovu posljednjeg napada u Podgorici, čiji je motiv bila nacionalna netrpeljivost, situacija se ne smiruje.

"Eskalacije su često vezane za izbore ili političke krize, kada nacionalistička retorika jača i marginaliziranim grupama se prebacuje krivica za društvene probleme. Uloga crkvenih (Srpske pravoslavne crkve) i drugih javnih aktera koji ponekad propagiraju narative koji vrijeđaju druge zajednice dovodi do tenzija i normalizacije netolerancije", konstatovao je Balkan Insight, mrežna stranica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) sa fokusom na vijesti, analize, komentare i istraživačko novinarstvo u jugoistočnoj Evropi.

Kada nasilje i prijetnje ostaju nekažnjene ili se minimiziraju u službenim izjavama, to pojačava osjećaj nekažnjivosti i podstiče nove incidente, stav je State Departmenta.

Policijske istrage traju mjesecima

Dok lokalni aktivisti i Bošnjačke organizacije traže bržu i odlučniju zaštitu, reakcije crnogorskih vlasti poslije napada često su kritikovane kao "nedovoljne".

Policijske istrage ponekad traju mjesecima, procesuiranje je sporadično, a preventivna politika neadekvatna.

Napadi postaju dio političkog narativa. Koriste ih, smatraju analitičari, "i lokalni i širi akteri za konsolidaciju glasova", što otežava smirivanje situacije.

Ističu da su napadi i pritisci na Bošnjake u Crnoj Gori "simptom dubljih problema", tačnije "političke polarizacije, povremenog podsticanja netolerancije od strane utjecajnih aktera i neodgovornosti institucija".

"Rješenje mora biti kroz bržu i efikasniju zaštitu ugroženih, kažnjavanje počinitelja i izgradnju društvene otpornosti kroz obrazovanje i dijalog", zaključuju analitičari i nevladine organizacije.

(Vijesti.ba)