Film Saidina Salkića najvažniji dio izložbe "Kako ne izgubiti historiju"

'Karasevdah: Srebrenica bluz' prvi je film Saidina Salkića, snimljen 2007. godine a govori o temi genocida u Srebrenici. Većinu djela, uključujući i taj film, uradio je u čast njegovog oca koji je ubijen u julu 1995. godine. U vrijeme tih dešavanja u Srebrenici bio je dječak, a sve to zauvijek je promijenilo njegov život.

- Ja sam sin Sidika Salkića kojeg su ubili pripadnici jedinice "Škorpioni", u julu 1995. godine i to je zauvijek promijenilo moj život. Film 'Karasevdah: Srebrenica blues' se smatra za jedan od najunikatnijih tog žanra. Film traje 46 minuta, a za mene je čast da je najavljen kao centralni i najbitniji dio te izložbe koja je, na neki način, ustvari umjetničko obilježavanje genocida u Srebrenici. Nije to političko, ni društveno, niti socijalno, nego se radi o sabiranju svjetski relevantne umjetnosti koja je vezana, u ovom slučaju, za genocid u Srebrenici. Inicijativa za sudjelovanje na toj izložbi potekla je od Austrijanaca, što daje dodatni značaj - istaknuo je za Fenu.

Saidinu Salkiću mnogo znači, kao umjetniku, što je njegov film ostavio trag u historiji kinematografije, pogotovo u kontekstu Srebrenice i njegove lične priče. Dosad je uradio 38 filmova, a živio je u Australiji gdje su njegova umjetnička djela zapažena. Vratio se u Bosnu i Hercegovinu što smatra značajnim za njega lično, a očekuje da će svojim radom i trudom to biti korisno i za društvo u cjelini. Trenutno radi kao reditelj na BHRT-u, pokušava iskoristiti svoje iskustvo, vjerujući da 'iskreni rast potiče iz iskrenog sučeljavanja sa tminom.'

- Samo iskrenošću tog sučeljavanja možemo shvatiti da je to ćošak iz kojeg moramo naprijed, sa svojom malom lampom svjetla ići i osvjetljavati put - naglasio je.

Saidin Salkić okušao se u mnogim umjetničkim žanrovima i različitim umjetničkim izražajima, poznat je po jedinstvenom i često eksperimentalnom radu, obrađuje razne teme, a njegov film 'Srce mi je krvarilo kao Nijagarini vodopadi' ocijenjen je u svijetu kao remek djelo. Ipak činjenica da je kao dijete doživio rat u Bosni i Hercegovini, prije nego što je emigrirao u Australiju, mnogo utječe na njegov rad prožimajući ga temama traume, raseljavanja i potrage za identitetom.

(Vijesti.ba / FENA)