Zašto Rusija ne pušta kontrolu nad srpskom naftom

Rusija je desetljećima pouzdan dobavljač ugljikovodika Srbiji, osiguravajući energetsku stabilnost ove prijateljske zemlje kao bitan uslov za njezin konkurentan privredni napredak, riječi su kojima je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, počela odgovor na pitanje o situaciji u rusko-srpskoj energetskoj saradnji koju je definisala ‘ključnim područjem‘ saradnje.

Podsjetila je na odluku Beograda iz 2008. godine da privatizira Naftnu industriju Srbije (NIS), koja se našla pod američkim sankcijama, da bi naglasila kako je ta kompanija ‘naporima ruskog investitora od kompanije koja je proizvodila gubitke postala moderan i učinkovit entitet u sektoru rafinerijskog poslovanja te industrijski lider na Balkanu‘.

Rusija gleda svoje interese

Zaharova je govorila u diplomatskom kodu, ali poruke su bile nesporne:

- U trenutnim okolnostima, mi i naši srbijanski partneri moramo tražiti moguće rješenje za prevladavanje problema koje je namjerno stvorila američka administracija. To ćemo učiniti na temelju sporazuma iz 2008. godine, uzimajući u obzir interese i Rusije i Srbije.

Ruski interes nije napuštanje većinske vlasničke strukture u NIS-u koja Moskvi omogućava kontrolu nad postupcima Beograda.

- Najvažniji zadatak u novonastalim okolnostima očuvanje je održivosti NIS-a koji je stup energetskog sektora Srbije. ‘Gazprom‘ i ‘Gazprom njeft‘ ne odustaju od svojih investicija i planova razvoja koji su zacrtani prije sankcija, izjavio je 15. oktobra Aleksandar Bocan-Harčenko, ruski ambasador u Srbiji, za ruske medije. Čuvanje investicija tako da bi svima bilo bjelodano.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, sastao se 13. oktobra s predstavnicima Gazproma i ruske vlade nakon čega je dao kratku, ali znakovitu izjavu:

- Naši ruski prijatelji razumjeli su našu poruku, mi smo razumjeli što su njihovi interesi i učinit ćemo sve što je u taktičkom i strateškom smislu potrebno.

Šta je to potrebno, nismo saznali. Zaharova u odgovoru kaže kako se nastavlja bliska saradnja s Beogradom radi pronalaska najbolje solucije glede NIS-a.

- U tom pogledu dijelimo pozitivnu Vučićevu ocjenu nakon još jednog kruga razgovora s ruskim predstavnicima 13. oktobra. Pred nama je puno mukotrpnog rada, zaključila je.

Izvjesno je da Vučićeva tužbalica Ursuli von der Leyen tokom posjeta Beograda, u kojoj je tražio pomoć EU, neće biti dobro primljena u Moskvi ni pomoći ‘u prevladavanju problema‘, kako to tumači Zaharova, piše Jutarnji list.


Piše: Željko Trkanjec

(Vijesti.ba)