Schmidtov 68. izvještaj UN-u: BiH pred političkim preokretom

U izvještaju je navedeno, kako Schmidt piše, opšta procjena situacije u BiH.

KOMPLETAN IZVJEŠTAJ SCHMIDTA ČITAJTE U NAREDNOM TEKSTU.

"Prije nego što pređem na suštinu ovog izvještaja, dozvolite mi da naglasim da sam odabrao da slijedim malo drugačiju strukturu od one koju obično koristim. Razlog za to je povezan sa situacijom s kojom se suočava Bosna i Hercegovina i činjenicom da ovaj izvještaj obuhvata period koji prethodi 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), što će predstavljati važnu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu. U izvještajnom periodu također su organizirani komemorativni događaji povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koji su se odvijali na dostojanstven i svečan način. U ovom prvom dijelu, stoga ću se osvrnuti na situaciju na terenu dok Bosna i Hercegovina nastoji da prevaziđe krizu koja je opteretila institucije stvorene u provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir, dok će drugi, činjeničniji dio, dublje istražiti događaje koji su se dogodili tokom izvještajnog perioda.

Ovaj izvještaj obuhvata period od 16. aprila 2025. do 15. oktobra 2025. godine.

Kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon nedavnih akcija koje su vlasti Republike Srpske i njen bivši predsjednik Milorad Dodik poduzeli protiv države i njenih institucija. Međutim, ovo nisu izolovani incidenti izazvani isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom Odlukom Centralne izborne komisije o prestanku mandata Milorada Dodika kao predsjednika. Umjesto toga, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj mnogo unaprijed.

U ovom kontekstu, važno je naglasiti – možda prije svega – da mir i dalje prevladava u Bosni i Hercegovini uprkos političkim tenzijama koje su uslijedile nakon napada na osnovna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru od strane stranaka predstavljenih u vlastima Republike Srpske. Strahovi da bi agencije za provođenje zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog vijeka. Iako rizik ostaje, spor je bio ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture koju je postigao Opći okvirni sporazum o miru ponovo se pokazala efikasnom. Stabilizirajuća uloga Snaga Evropske unije (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja trupa na terenu ne treba podcijeniti.

Međutim, ovi napadi na Opći okvirni sporazum o miru imali su značajnu cijenu, kako politički tako i institucionalno. Bosna i Hercegovina se našla u strukturalnoj krizi, koja je imala geopolitičke reperkusije. Opći okvirni sporazum o miru služio je kao temelj mira, stabilnosti i napretka tokom protekle tri decenije. On ostaje okvir kroz koji se može postići značajan napredak, posebno prema Evropskoj uniji (EU). Reforme provedene u njegovom okviru – koje je u značajnoj mjeri podržao i podstakao Ured visokog predstavnika – unaprijedile su političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost zemlje, ojačale vladavinu prava, poboljšale institucionalnu funkcionalnost, podržale proces integracije u EU i podstakle investicije.

Bosna i Hercegovina pripada porodici EU, ali put ka članstvu u EU je potkopan i ugrožen djelovanjem domaćih vlasti, prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju Republike Srpske. To je dugo sprečavalo usvajanje neophodnih zakonskih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU propuštene su tokom izvještajnog perioda. Ipak, nedavno usvajanje Agende reformi od strane Vijeća ministara, potrebne za implementaciju Plana rasta – neposredno prije roka 30. septembra i zahvaljujući neumornim naporima nekih unutar Vijeća ministara – može se činiti skromnim, ali bi moglo utrti put za obnovljeni napredak. Agenda reformi je u postupku razmatranja od strane Evropske komisije.

Stalna neslaganja među političkim elitama na državnom nivou – posebno među bivšim koalicionim partnerima – oko osnova Općeg okvirnog sporazuma za mir intenzivirala su se nakon odluke kojom se odbija žalba bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika protiv prvostepene odluke kojom je proglašen krivim za nepoštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir . Sporna pitanja uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, put ka EU i integraciju u Sjevernoatlantski savez (NATO), pitanje državne imovine, državni budžet i druga pitanja od fundamentalnog značaja za suverenitet Bosne i Hercegovine.

Opći okvirni sporazum o miru nije opcionalan. Njegove garancije nisu stvar izbora. On definira minimalne obaveze koje sve strane moraju poštovati pod bilo kojim okolnostima. Teritorijalni integritet i politička nezavisnost zemlje moraju se poštovati od strane svih, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Podjednako fundamentalna u institucionalnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine je vladavina prava. Sudske presude, bilo da ih je donio Sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine, moraju se poštovati i provoditi.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nekoliko ključnih presuda u vezi sa zakonima i zakonodavstvom RS koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u februaru 2025. godine. Sud je ab initio ukinuo nekoliko zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o dopuni Krivičnog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske i Pravilnik o postupku imenovanja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske. Ovi zakonodavni akti bili su zasnovani na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano povući iz zakonodavstva Bosne i Hercegovine i uvesti vlastito, zajedno s paralelnim strukturama za njihovu provedbu.

Nakon potvrde osuđujuće presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i Odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata, Milorad Dodik je, čini se, formalno priznao formalni gubitak predsjedničkog mandata registracijom svoje stranke za prijevremene izbore i nominacijom novog predsjedničkog kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Ove odluke koje su donijele institucije na državnom nivou, a posebno presude i odluke sudova, poslale su snažnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i nepoštivanje sudskih odluka i zakona Bosne i Hercegovine, nose pravne posljedice.

Kao Visoki predstavnik, uporno sam dokumentovao, uključujući i pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), nepoštivanje od strane Republike Srpske svojih obaveza i opredjeljenja prema Općem okvirnom sporazumu o miru, koji je služio kao temelj mira, stabilnosti i razvoja u Bosni i Hercegovini u posljednjih 30 godina. Iako su ovi izazovi dostigli vrhunac tokom izvještajnog perioda, mjere koje su poduzele pravosudne institucije Bosne i Hercegovine nude tračak nade da će vladavina prava na kraju prevladati.

Iako je državno pravosuđe odlučno reagovalo na akcije poduzete u ime entiteta Republika Srpska, funkcionalnost drugih institucija je ugrožena. Koalicija na državnom nivou se raspala, pri čemu su se stranke Trojke (SDP BiH-NiP-NS) povukle iz saveza sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), dok su se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i SNSD opirali restrukturiranju Vijeća ministara. Koalicija koja je formirana nakon izbora 2022. godine, a koja se oslanjala na potrebu za pronalaženjem kompromisa za napredak na putu ka EU, nije mogla preživjeti ultimatum i prijetnje državi koje je uputio SNSD. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je paralizovana, dok rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate.

Nedavni dogovor o Reformskoj agendi naglašava širi osjećaj propuštene prilike. Trenutna kriza u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina je politički proizvedena i rješenje bi se moglo postići putem postojećih institucija. Stalni izazovi institucionalnom legitimitetu potkopavaju povjerenje između političkih aktera i konstitutivnih naroda, čineći kompromis nedostižnim. Ustav Bosne i Hercegovine oslanja se na podjelu vlasti i na spremnost onih na vlasti da postignu kompromis. Podrivanje nadležnosti i institucija Bosne i Hercegovine i usvajanje zakonodavnih i političkih akata od strane Narodne skupštine Republike Srpske s ciljem stvaranja paralelnog zakonodavnog i institucionalnog okvira u entitetu u odnosu na onaj koji postoji na državnom nivou imaju dugoročni učinak na funkcionalnost države. Političke tvrdnje da je međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, prepreka domaćem političkom odlučivanju, izgleda da služe kao izgovor za vlastitu neaktivnost.

Umjesto skeptičnosti prema sposobnosti institucionalne arhitekture da upravlja krizom, trenutna situacija pokazuje pravu prirodu problema s kojim se moraju suočiti svi političari u Bosni i Hercegovini. Konstruktivno učešće u institucijama stvorenim u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir je ono što je potrebno da bi se Bosna i Hercegovina pomaknula dalje na putu ka EU. Prijava Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za prijevremene izbore koje organizuje Centralna izborna komisija i nedavni dogovor o reformskoj agendi mogli bi ukazivati ​​na to da stranka želi izaći iz izolacije. Dalji razvoj događaja po ovom pitanju morat će se pratiti.

Odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. augusta 2025. godine da raspiše referendum na nivou entiteta 25. oktobra 2025. godine duboko je zabrinjavajuća. To podsjeća na sličan pokušaj iz 2011. godine, koji je na kraju zaustavljen nakon intervencije EU. Referendumi provedeni na nivou entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravni temelj i riskiraju pogoršanje tenzija.

Nedavna odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju koji je pokrenuo g. Kovačević također treba biti shvaćena kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u Bosni i Hercegovini, a ne da im se ona nameću izvana. Sud je potvrdio prigovor Vlade na prihvatljivost zahtjeva na osnovu toga što je podnosilac zahtjeva, g. Slaven Kovačević, zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu Konvencije i da nije imao status žrtve prema relevantnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima. Ova odluka ne oslobađa Bosnu i Hercegovinu od obaveze da provede ranije odluke Suda, uključujući i izmjene Ustava po potrebi. Međutim, odluka pokazuje da će prilagođavanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine doći iznutra, a ne izvana.

Ustav Bosne i Hercegovine pružio je osnovu za izgradnju državnih institucija i raspodjelu odgovornosti. On ni na koji način ne potkopava Republiku Srpsku niti dovodi u pitanje njeno postojanje. Sve dosadašnje sporazume o prenosu nadležnosti podržale su vlasti Republike Srpske. Ideja da država ima sva ovlaštenja, dok entiteti nemaju nijedno, je netačna. Ustav daje široka ovlaštenja entitetima, ali ta ovlaštenja moraju se vršiti u okviru države i u njenom interesu, a ne u suprotnosti s njom. I Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine imaju ključnu ulogu u provođenju reformi. Ne postoji sukob između Bosne i Hercegovine i njenih entiteta. Opći okvirni sporazum o miru garantuje postojanje oba, uz suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Pokušaji erozije Općeg okvirnog sporazuma za mir neće olakšati integraciju u EU niti pomoći državi da postane funkcionalna i otporna na unutrašnje ili vanjske prijetnje, ali inkluzivni dijalog i odgovorno upravljanje hoće. Upravo je nespremnost odgovornih institucija da obavljaju svoje dužnosti ono što me je primoralo da intervenišem kako bih spasio državu od finansijskog rasula. U nedostatku takve akcije, sudske odluke kojima se priznaju dugovi Republike Srpska su se provodile protiv državnih institucija, uključujući Centralnu banku Bosne i Hercegovine. Moja odluka je zaustavila ove postupke i osigurala da finansijska odgovornost leži na odgovornom dužniku. Ova odluka je u međuvremenu provedena, uklanjajući prijetnju institucijama i omogućavajući Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine da se pripremi za sljedeće Opšte izbore u oktobru 2026. godine. Odobravanjem finansijskih sredstava potrebnih za uvođenje tehnologija u izborni proces, Centralnoj izbornoj komisiji je omogućeno da pokrene proces nabavke za uvođenje izbornih tehnologija na sljedećim Opštim izborima. Međunarodna zajednica široko smatra da su ove tehnologije neophodne za osiguranje slobodnih i poštenih izbora u zemlji.

U situaciji u kojoj Vijeće sigurnosti UN-a i dalje kvalificira Bosnu i Hercegovinu i širu regiju kao prijetnju miru i sigurnosti (posebno Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1031(1995), 1144(1997) i najnovija 2757(2024)), prisustvo i vojnih i civilnih međunarodnih institucija ne bi trebalo biti prekinuto kako bi se pružila uvjeravanja koja su nekima još uvijek potrebna. To je također garancija u zemlji koja je i dalje nestabilna i podložna geopolitičkim podjelama. U tom kontekstu, provedba uvjeta uključenih u Agendu 5+2 kasni i mogla bi pružiti dokaz da je Bosna i Hercegovina samoodrživa.

Pitanje državne imovine ističe se kao pitanje koje zahtijeva našu pažnju. Trenutna situacija u kojoj je svako raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavlja u nepovoljan položaj one koji se pridržavaju pravila. Zbog većeg nivoa poštivanja presude Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine je izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade. U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati ​​da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnom nivou uz saglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata.

Godinu dana prije Općih izbora 2026. godine, Bosna i Hercegovina mora izaći iz ćorsokaka u kojem se nalazi. Iako postoje znakovi da bi zemlja mogla prevladati krizu koja je kulminirala ove godine, bit će potrebna politička hrabrost da politički lideri odstupe od svojih ukorijenjenih stavova i prihvate da je dijalog jedini mogući put naprijed u situaciji u kojoj će pripreme za izbore sve više diktirati tempo. U tom kontekstu, agenda integracije u EU morat će se iskoristiti za okupljanje političkih stranaka. Uloga međunarodne zajednice je stvaranje poticaja za konstruktivan angažman u okviru postojećih institucija.

I. Politička novost

A. Opće političko okruženje

Prevladavajući izazovi Općeg okvirnog sporazuma o miru

Namjerni pokušaji opstrukcije državnih institucija od strane Republike Srpske nastavljeni su tokom perioda izvještavanja. Također, govor mržnje kojim se vrijeđa sjećanje na žrtve rata i genocida i napada integritet etničkih i vjerskih grupa eskalirao je u Republici Srpskoj, jer su lideri vladajuće koalicije sve češće upućivali prijetnje opozicionim političarima i bošnjačkim predstavnicima u tom entitetu. Pored toga, političko nasilje usmjereno protiv opozicionih političara se povećalo, a djela su se kretala od administrativne odmazde do paljenja vozila i fizičkog napada. Ovi događaji odražavaju širi cilj vladajuće koalicije da konsoliduje svoju političku moć unutar entiteta suzbijanjem neslaganja, podsticanjem međuetničkih tenzija i trovanjem javnog diskursa.

Dana 21. maja 2025. godine, bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se Narodnoj skupštini Republike Srpske povodom 30. godišnjice Općeg okvirnog sporazuma za mir. Govor je odražavao dugogodišnju politiku rukovodstva Republike Srpske, posebno vlade predvođene SNSD-om, koja je imala za cilj osporavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i stvaranje uslova za potencijalnu secesiju Republike Srpske. Politike manifestovane Dodikovim govorom uglavnom su kristalizovane u Protestu protiv kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i opšteg međunarodnog prava koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 22. maja 2024. godine, kao i u Zaključcima Deklaracije Svesrpske skupštine od 8. juna 2024. godine.

Dana 29. maja 2025. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je četiri zakona Republike Srpske kojima se nastojalo ukinuti državne institucije na teritoriji Republike Srpske i ograničiti aktivnosti nevladinih organizacija. Sud je jasno stavio do znanja da ovi akti predstavljaju pokušaj ukidanja suvereniteta države Bosne i Hercegovine de facto i de iure nad dijelom njene teritorije. Naglasio je da su jednostrani potezi entiteta da povrati prethodno prenesene odgovornosti neustavni i ništavni.

Kao što je već navedeno u mom prethodnom izvještaju, u svojoj prvostepenoj presudi od 26. februara 2025. godine u predmetu Milorad Dodik i drugi, Sud Bosne i Hercegovine je proglasio Milorada Dodika krivim zbog nepoštivanja Općeg okvirnog sporazuma o miru, zbog nastavka radnji na uvođenju posebnog zakona Republike Srpske kojim bi se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine učinile nevažećim na teritoriji Republike Srpske. Osuđen je na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Dana 1. augusta 2025. godine, Sud Bosne i Hercegovine je objavio da je Apelaciono vijeće odbacilo žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i odbrane, čime je potvrđena prvostepena presuda od 26. februara 2025. godine. Dalje je naveden da je pisana kopija presude Apelacionog vijeća poslana strankama 1. augusta 2025. godine, uz napomenu da protiv presude nema daljnjih žalbi u krivičnom postupku. U odvojenoj izjavi, Sud Bosne i Hercegovine je pojasnio da pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona i kao takve ne moraju biti navedene u samoj Presudi. Mjera sigurnosti šestogodišnje zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske postala je izvršna nakon što je Presuda postala pravosnažna.

Pravne posljedice prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine počele su se primjenjivati ​​nakon što je presuda postala pravosnažna i izvršna, a uključivale su, između ostalog, prestanak svih službenih dužnosti Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske.

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, mandat izabranog zvaničnika prestaje prije isteka njegovog trajanja ako je, između ostalog, pravosnažnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci, izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja službene dužnosti ili ako su nastupile pravne posljedice osude koje prestaju sa službenom dužnošću i prekidaju takav radni odnos. U ovom slučaju, ispunjeni su svi gore navedeni uslovi. Prema Zakonu, mandat prestaje danom pravosnažne presude suda.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (Centralna izborna komisija) donijela je 6. augusta 2025. godine Odluku kojom se priznaje prestanak mandata Milorada Dodika kao predsjednika sa 12. junom 2025. godine, tj. danom kada je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio da je njegova presuda postala pravosnažna. Dodikova odbrana je 12. augusta 2025. godine javno potvrdila da je podnijela žalbu Centralnoj izbornoj komisiji na tu Odluku, što je Centralna izborna komisija javno potvrdila sljedećeg dana. Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine je 18. augusta odbacilo kao neosnovanu žalbu na tu Odluku i potvrdilo odluku Centralne izborne komisije.

Narodna skupština Republike Srpske je tokom sjednice održane 22. augusta 2025. godine usvojila niz zaključaka, između ostalog, kojima se osporavaju isključive zakonske nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, izričito zabranjujući vlastima Republike Srpske saradnju s državnom institucijom u organizaciji prijevremenih izbora i smatrajući takvu saradnju krivičnim djelom. Dana 28. augusta 2025. godine, u skladu sa svojom zakonskom obavezom da organizuje prijevremene izbore u roku od 90 dana od prestanka odgovarajućeg mandata, Centralna izborna komisija je donijela posebnu Odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske 23. novembra 2025. godine.

Dana 22. augusta, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, između ostalog, Odluku o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta 25. oktobra 2025. godine, te je, postupajući po hitnom postupku, usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi . Amandmani su uveli mehanizam koji omogućava Narodnoj skupštini Republike Srpske da osnuje posebnu referendumsku komisiju za provođenje referenduma kad god to smatra prikladnim. Izmijenjena struktura sada predviđa da referendum može provesti ne samo Izborna komisija Republike Srpske, već i takva ad hoc komisija . Usvajanju amandmana prethodila je odluka Komisije u Narodnoj skupštini Republike Srpske o poništavanju javnog konkursa raspisanog 17. juna 2025. godine za imenovanje nove Izborne komisije Republike Srpske. Navedeno upražnjeno mjesto primjenjivalo je Izborni zakon Republike Srpske koji je u septembru 2024. godine u cijelosti proglašen neustavnim, za koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 10. jula 2025. godine donio posebnu odluku kojom se zabranjuje njegova primjena. Nakon usvajanja, Zakon i Odluka o raspisivanju referenduma na nivou entiteta dostavljeni su Vijeću naroda Republike Srpske, gdje se bošnjački klub poslanika pozvao na klauzulu o vitalnom nacionalnom interesu. Budući da na sjednici Vijeća naroda Republike Srpske 4. septembra 2025. godine nije postignut konsenzus, stvar je upućena na preispitivanje Panelu za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda Republike Srpske, koji je 3. oktobra 2025. godine presudio da Zakon i Odluka ne krše vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Odluka o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta za 25. oktobar 2025. godine predviđala je da će referendumsko pitanje koje će biti postavljeno građanima Republike Srpske glasiti sljedeće:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda Bosne i Hercegovine donesene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika?“

U svojoj nadležnosti kao konačnog autoriteta na terenu u vezi s tumačenjem Sporazuma o civilnoj implementaciji mirovnog rješenja, ovim obavještavam Vijeće sigurnosti UN-a o sljedećem:
Entitet ne može provesti referendum o pitanju koje ne spada u njegove ustavne nadležnosti.

Pitanja državnih pravosudnih institucija spadaju u ustavne odgovornosti države, a ne u ustavne odgovornosti entiteta.

Status i ovlaštenja visokog predstavnika su pitanja koja proizlaze iz Općeg okvirnog sporazuma za mir i međunarodno pravo i stoga ne spadaju u nadležnost entiteta.
Entiteti ne mogu donositi pravne akte o ovim pitanjima, ni putem referenduma ni na drugi način.

Odluka o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta krši obaveze i opredjeljenja Republike Srpske koje proizlaze iz Aneksa 4 i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir.

U trenutku pisanja ovog teksta, još uvijek nije sigurno hoće li se referendum održati na prvobitno najavljeni datum. Spominjani su i drugi datumi, uključujući 9. januar 2026. godine, Dan Republike Srpske koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Dana 10. septembra 2025. godine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine odobrio je privremenu mjeru kao odgovor na zahtjev 14 članova Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine, osporavajući Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske od 22. augusta 2025. godine u vezi s Informacijom u vezi s Odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je stavio van snage tačke 6, 7 i 8 Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. augusta 2025. godine – datuma stupanja na snagu Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, kao i sve akte donesene na osnovu njih, te zabranio organima i zvaničnicima Republike Srpske preduzimanje radnji po tim tačkama. Tačka 6 zaključaka zahtijevala je od Milorada Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske, uprkos činjenici da mu je mandat istekao. Tačka 7 odbacila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske i pozvala političke aktere da ne učestvuju. Tačka 8 zabranila je organima Republike Srpske saradnju sa Centralnom izbornom komisijom na prijevremenim izborima, proglašavajući takvu saradnju krivičnim djelom. Na sjednici održanoj 24. septembra 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske odlučila je da izmijeni svoje Zaključke od 22. augusta. Tačka 6 Zaključaka od 22. augusta zamijenjena je novim tekstom koji, između ostalog, predviđa da se sve političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj pozivaju da samostalno odluče o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Tačke 7 i 8 Zaključaka od 22. augusta su izbrisane i zamijenjene prenumeracijom starih zaključaka.

Objava prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske

Dana 28. augusta 2025. godine, postupajući u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, kojom je određen datum održavanja 23. novembra 2025. godine. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine imalo je zakonsku obavezu da obezbijedi sredstva za izbore Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora (tj. do 12. septembra 2025. godine). Ovaj rok nije ispoštovan zbog opstrukcije ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, iako su sredstva na kraju obezbijeđena aktom zamjenika ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine od 19. septembra 2025. godine, postupajući u skladu sa ovlaštenjima koja su mu dodijeljena mojim amandmanima na Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (7. juni 2022. godine), usvojenim radi sprečavanja opstrukcije finansiranja izbornih procesa. Iako je odluka Ministarstva finansija i trezora omogućila Centralnoj izbornoj komisiji da nastavi s aktivnostima vezanim za izbore, uključujući pokretanje potrebnih postupaka javnih nabavki, sedmodnevno kašnjenje u dodjeli sredstava moglo bi negativno utjecati na sposobnost osiguranja njihovog završetka do dana izbora. Dana 22. septembra 2025. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine usvojila je Uputstvo o rokovima izbornih aktivnosti za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i započela svoje aktivnosti na izborima. U vrijeme izvještavanja, proces je još uvijek bio u toku.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (Centralna izborna komisija) ovjerila je 1. oktobra 2025. godine pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Protiv ovjere Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podnesena je žalba, koju je Sud Bosne i Hercegovine odbacio 10. oktobra 2025. godine. U žalbi se tvrdilo da pravne posljedice koje proizlaze iz njegove osude sprečavaju Milorada Dodika da vrši funkciju predsjednika SNSD-a i, posljedično, njegovo ovlaštenje zastupanja prilikom potpisivanja zahtjeva SNSD-a za ovjeru tog političkog subjekta na predstojećim izborima. Sud je obrazložio da je Centralna izborna komisija ispravno primijenila zakon i napomenuo da bi se mogao pokrenuti poseban postupak u vezi s brisanjem upisa o pravu na zastupanje političkog subjekta pred nadležnim sudom kako bi se utvrdio učinak pravnih posljedica na njegov položaj predsjednika političke stranke.

Ažuriranja o Agendi reformi i integraciji u EU

U izvještajnom periodu, Vijeće ministara je uspjelo usvojiti Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, Zakon o mjernim jedinicama i set zakona koji regulišu intelektualno vlasništvo, kao i niz strategija, uključujući Strategiju razvoja civilnog društva 2025-2029 i Strategiju integriranog upravljanja granicama 2025-2029.

Međutim, ključni zakonodavni zahtjevi za otvaranje pregovora o pristupanju, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, ostali su neispunjeni. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine odbacila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, dok Vijeće ministara nije postiglo nikakav napredak u pogledu podnošenja Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, uprkos nekoliko neuspješnih parlamentarnih zakonodavnih inicijativa. Također nije postignut napredak u postizanju dogovora o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračke strukture, što je odgodilo početak pregovora.

Nakon ovih neuspjeha i trajnih gubitaka u prvom krugu EU fondova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspješno je usvojilo Agendu reformi potrebnu za Plan rasta prije roka, 30. septembra. Trenutno se Nacrt Agende reformi nalazi na razmatranju od strane Evropske komisije.

B. Odluke visokog predstavnika tokom izvještajnog perioda

U izvještajnom periodu donio sam dvije odluke, i to Odluku o obustavi svih isplata budžetskih sredstava za finansiranje stranaka Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj od 24. aprila 2025. godine, te Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine od 17. jula 2025. godine.

Odluka od 24. aprila o obustavi svih isplata budžetskih sredstava za finansiranje stranaka Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj (Ujedinjena Srpska) donesena je nakon saopštenja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 4. decembra 2024. godine. U saopštenju se oštro osuđuju flagrantni napadi vladajuće koalicije Republike Srpske na Opšti okvirni sporazum za mir i ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, uključujući tekuće secesionističke akcije. Dalje se navodi da se svim akcijama koje osporavaju suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine ili potkopavaju funkcionalnost njenih institucija mora odmah suprotstaviti kroz ustavni i pravni okvir, te se ponavlja potreba da međunarodna zajednica zadrži potrebne instrumente za održavanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i podršku visokom predstavniku u osiguravanju poštivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir i u izvršavanju njegovog mandata prema Aneksu 10 i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Vladajuća koalicija Republike Srpske nastavila je ignorirati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine pokušavajući uspostaviti nove institucije Republike Srpske prkoseći ustavnom poretku zemlje. Ove akcije su uglavnom podstakli Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska (Ujedinjena Srpska), a takvo ponašanje je ozbiljno potkopalo funkcionisanje države Bosne i Hercegovine i vladavinu prava. Takvo ponašanje je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, član III.3.b) koji predviđa da će se „Entiteti i sve njihove podjedinice u potpunosti pridržavati Ustava (...) i odluka institucija Bosne i Hercegovine“, čime se potkopava provedba civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir.

U skladu s Odlukom od 24. aprila, sve isplate budžetskih sredstava za finansiranje političkih stranaka Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj (Ujedinjena Srpska) u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i opštinskim vijećima/skupštinama i Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine obustavljene su s trenutnim učinkom. Suspendovana sredstva se nakon suspenzije prebacuju na poseban račun otvoren u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Odlukom je predviđeno da će se suspenzija ukinuti nakon pozitivne ocjene Visokog predstavnika o poštivanju Opšteg okvirnog sporazuma za mir od strane navedenih političkih stranaka. Nakon ukidanja ove suspenzije, Visoki predstavnik će odlučiti o korištenju sredstava akumuliranih na posebnom računu.
Suprotno Odluci od 24. aprila, i u pokušaju da spriječi njenu primjenu, kao i suprotno Zakonu o finansiranju političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon Republike Srpske o finansiranju političkih organizacija, kojim se ukida finansiranje političkih organizacija sa bilo kojeg nivoa budžeta u Republici Srpskoj (entitet, grad ili opština), ali se i dalje predviđaju budžetska sredstva za finansiranje rada poslaničkih, delegatskih ili odborničkih klubova i grupa, koja pokrivaju, između ostalog, paušalne troškove za rad u izbornim jedinicama poslanika i odbornika, putne troškove u inostranstvo ako ih ne organizuje Narodna skupština Republike Srpske, različite materijalne troškove, kao što su gorivo, štampa, službeni glasnici, publikacije, troškovi smještaja i ishrane i drugi troškovi vezani za rad poslanika, delegata ili odbornika u klubovima i grupama, čime se omogućavaju upravo isplate koje su bile ciljane i obustavljene Odlukom od 24. aprila.

Prema izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine od 3. oktobra 2025. godine, na poseban račun uplaćen je iznos od 104.571,37 KM. Uplate za ovu namjenu sa različitih nivoa vlasti vrše se različitom dinamikom (mjesečno, kvartalno, godišnje), tako da će stvarni efekti Odluke od 24. aprila biti poznati tek početkom sljedeće fiskalne godine. Na osnovu trenutnih okolnosti, moju odluku od 24. aprila provode nivoi vlasti države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta. Prema izmjenama i dopunama Budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, i dalje je predviđen tekući grant u iznosu od 210.000 KM za rad delegatskih klubova na nivou entiteta. Da li se uplate vrše u korist Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (Ujedinjena Srpska) sa bilo kojeg nivoa vlasti u Republici Srpskoj, biće moguće utvrditi tek nakon izvještaja o izvršenju budžeta u prvom kvartalu sljedeće fiskalne godine. Međutim, s obzirom na činjenicu da je na poseban račun od banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj uplaćen samo iznos od približno 5.000 KM, čini se sigurnim pretpostaviti da Ministarstvo finansija Republike Srpske ne postupa u skladu s Odlukom od 24. aprila.

Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine od 17. jula 2025. godine donesena je u okolnostima privremenog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine, tj. neizvjesnosti usvajanja Budžeta Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, što je još uvijek slučaj, i neposredne prijetnje nesmetanom funkcioniranju nekih od najvažnijih institucija Bosne i Hercegovine, kao što su Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegovine i Agencija za usluge zračne plovidbe Bosne i Hercegovine (BHANSA). Konkretno, Bosna i Hercegovina se suočavala s višestrukim arbitražnim zahtjevima po bilateralnim sporazumima o zaštiti investicija, što je predstavljalo značajan rizik za finansijsku održivost Bosne i Hercegovine, a nije imala pravni mehanizam za očuvanje institucionalnog integriteta i operativne stabilnosti države. Ova situacija otkrila je strukturni jaz u osiguravanju da obaveze koje proizlaze iz radnji odgovornog entiteta snosi taj entitet i da pokretanje postupka izvršenja protiv Bosne i Hercegovine i njenih institucija koje traže plaćanje iz državnog budžeta ugrožava ne samo normalno funkcioniranje nekih ključnih institucija, već i položaj zemlje u međunarodnim finansijskim odnosima.

Ove mjere provođenja zakona imale su i negativan utjecaj na raspodjelu sredstava potrebnih Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces – što je neophodno za jačanje integriteta i transparentnosti izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima.

Odlukom Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u arbitražnom predmetu Viaduct doo Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevsček protiv Bosne i Hercegovine potvrđeno je pravo podnosilaca zahtjeva na naknadu u iznosu od 39,8 miliona eura plus kamate. Na osnovu bilateralnog Sporazuma o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije iz 2002. godine, jasno je utvrđeno da su vlasti Republike Srpske isključivo odgovorne za štetu nastalu dodjelom koncesije 2004. godine za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas i za jednostrani raskid tih koncesija 2016. godine. Odlukom se dalje potvrđuje da Bosna i Hercegovina i njene institucije nisu bile uključene u ove radnje niti su za njih dale odobrenje, dok Republika Srpska nikada nije osporila svoju ulogu ili odgovornost u ovom pitanju. Uprkos Sporazumu o međusobnim pravima i obavezama u vezi s arbitražnim postupkom u ovom slučaju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske iz 2017. godine i uprkos ponovljenim zahtjevima za plaćanje koje je Pravobranilaštvo podnijelo u skladu sa Sporazumom iz 2017. godine, Republika Srpska nije ispunila svoje obaveze. To je dovelo do pokretanja postupka izvršenja protiv finansijskih interesa Bosne i Hercegovine, usmjerenog na imovinu Centralne banke Bosne i Hercegovine (uključujući njene regionalne poslovne zgrade u Mostaru i Banjoj Luci) pred Opštinskim sudovima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, kao i Agencije za usluge zračne plovidbe Bosne i Hercegovine, čiji su prihodi zamrznuti od strane EUROCONTROL-a nakon odluke nadležnog organa u Briselu.
Ova odluka rješava hitne tehničke i pravne probleme koji proizlaze iz neusvajanja državnog budžeta za 2025. godinu, nastavka korištenja privremenog finansiranja i isteka rokova za pripreme za opće izbore 2026. godine – omogućavajući poravnanje neriješenih dužničkih obaveza Republike Srpske prema kompaniji Viaduct. Odluka od 17. jula 2025. nije se odnosila na sam dospjeli budžet za 2025. godinu; to ostaje odgovornost institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, njome se uklanjaju političke i pravne prepreke u kojima Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara nisu mogli postići značajan napredak, rješavanjem dva hitna pitanja: poravnanja duga Viaducta i raspodjele dobiti Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Dio blokirane rezerve za poravnanje od prihoda od putarine, tačnije 120 miliona KM od ukupno oko 316 miliona KM, dodijeljen je Trezoru za poravnanje potraživanja Viaducta. Pretpostavlja se da ovaj dio sredstava predstavlja udio Republike Srpske u rezervi za poravnanje. Stoga, princip da „ko god je napravio dug, platit će ga“ ostaje središnji dio Odluke i osigurava se da se dug Republike Srpske ne prenosi na državu. Republika Srpska je prihvatila ove finansijske obaveze potpisom tadašnje premijerke Republike Srpske Željke Cvijanović 2017. godine, ali nije ispunila svoje obaveze, već je, naprotiv, dozvolila da se dug povećava tokom godina. Odlukom je dodatno osigurano da se budžetski rashodi Republike Srpske – kao što su plate i penzije – neće koristiti za poravnanje s Viaductom. Ekvivalentni iznos rezerve za poravnanje stavljen je na raspolaganje Federaciji Bosne i Hercegovine.
Odluka je zaustavila mjere izvršenja protiv Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za usluge zračne plovidbe Bosne i Hercegovine, posebno oduzimanje imovine i sredstava, čime je zaštićen integritet i Bosne i Hercegovine u cjelini i njenih institucija, te vraćena njihova funkcionalnost.

Ovom Odlukom stavljena su na raspolaganje sredstva za realizaciju Studije izvodljivosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o uvođenju specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine, koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. aprila 2025. godine. Sredstva, stavljena na raspolaganje iz dobiti Centralne banke, omogućit će Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine nabavku i implementaciju izbornih tehnologija kako bi značajno doprinijela integritetu i transparentnosti općih izbora 2026. godine. Sredstva za ovu namjenu trebala su biti uključena u budžet za 2025. godinu.

Izmjene Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine omogućile su u svim takvim budućim slučajevima identifikaciju odgovorne strane, tj. stvarnog dužnika i obaveze stvarnog dužnika da izmiri dugove.

Pripreme za opće izbore 2026. godine
Nakon donošenja Odluke visokog predstavnika, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 30. jula 2025. godine, između ostalog, usvojila Odluku o realizaciji višegodišnjeg projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini, Okvirni operativni plan za isti i Odluku o imenovanju projektnih timova za navedenu realizaciju.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objasnila je da proces uvođenja izbornih tehnologija podrazumijeva višegodišnji projekat kapitalnih ulaganja i digitalizacije izbornog procesa u periodu 2025-2028, u skladu sa dinamikom utvrđenom u Okvirnom operativnom planu. Što se tiče implementacije, neke od planiranih aktivnosti uključuju obezbjeđivanje skladišnog prostora i prostora za uređaje, javnu nabavku papira i štampanje glasačkih listića, zapošljavanje osoblja za rad na implementaciji projekta i provođenju izbora te edukaciju i obuku, edukaciju birača, uspostavljanje data centra za hosting itd. Konačno, evaluacija projekta i nadogradnja sistema su planirane aktivnosti za 2027. godinu.

Dana 11. septembra 2025. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je javno saopštenje u kojem izražava zabrinutost zbog nedostatka osoblja i napominje da njen nacrt novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, koji odgovara novim odgovornostima Centralne izborne komisije dodijeljenim joj na osnovu moje Odluke o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od 26. marta 2024. godine, čeka na usvajanje od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 21. marta 2025. godine, uprkos ponovljenim zahtjevima za njegovo razmatranje. Napominje se da bi to moglo negativno uticati na njihovu sposobnost da osiguraju potpunu primjenu izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine. Pravilnik Centralne izborne komisije je stigao na dnevni red Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 1. oktobra 2025. godine, ali nije usvojen i ovo važno pitanje ostaje neriješeno.

C. Pet ciljeva i dva uslova

Napredak u ostvarivanju ciljeva

U izvještajnom periodu nije bilo značajnijeg napretka u implementaciji Agende 5+2. Određeni događaji spomenuti u ovom izvještaju doveli su u sumnju poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir, što je zahtjev prema drugom uvjetu iz navedene Agende. Nažalost, na državnom nivou nije bilo zakonodavnog rada u cilju rješavanja pitanja državne imovine. Dok vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ulažu napore da se pridržavaju takozvane Zabrane raspolaganja državnom imovinom, kao i relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na državnu imovinu, isto se ne može reći za vlasti u Republici Srpskoj.
U Brčko Distriktu se nastavlja opći pozitivan trend, ali nova Vlada još uvijek nije uspjela dostići tempo napretka od prije rekonstrukcije Vlade u martu 2023. godine.
Fiskalna održivost države Bosne i Hercegovine ostala je krhka i kao takva predstavljala je prijetnju njenoj institucionalnoj funkcionalnosti, političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu. Državni budžet za 2025. godinu još nije bio usvojen u vrijeme pisanja ovog izvještaja, a državne institucije su mogle nastaviti svoje djelovanje samo uz privremeno finansiranje, koje je bilo dostupno mojom Odlukom od 7. juna 2022. godine o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.

U kontekstu reformi koje se odnose na vladavinu prava, a koje su među 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u izvještajnom periodu nije postignut napredak u pogledu usvajanja novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine.
Državna i odbrambena imovina

Tokom izvještajnog perioda nije bilo napretka u rješavanju cilja državne imovine, a posebno nije bilo zakonodavnog rada na državnom nivou u cilju regulisanja državne imovine. Nažalost, u trenutnom političkom kontekstu, vrlo je malo vjerovatno da će se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli i upravljanju državnom imovinom, koje je tražio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, postići na državnom nivou u kratkoročnom ili srednjoročnom periodu. S obzirom na tekuću ustavnu krizu vezanu za Dodikovo suđenje i osudu, državna imovina je (više puta) spominjana kao pitanje od najveće važnosti. Tokom svog govora na posebnoj sjednici "nove Vlade Republike Srpske", Dodik je ponovio svoju prethodnu izjavu da će Republika Srpska proglasiti nezavisnost ako bude pokušaja oduzimanja "njene imovine":

„ Pozivam svu našu javnost da naši ljudi shvate: Ono što se dešava meni i Republici Srpskoj je samo pitanje imovine. [...] Neće oduzeti imovinu. Ova Vlada mora jasno reći da ako diraju imovinu, mi smo nezavisna zemlja iste noći. I da ćemo tu nezavisnost braniti. “

U skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije između (tadašnjih) pet država nasljednica bivše Socijalističke Federativne Federacije Jugoslavije i sudskom praksom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, država Bosna i Hercegovina posjeduje svu državnu imovinu naslijeđenu od bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U međuvremenu, neriješeno pitanje državne imovine i dalje predstavlja značajnu prepreku ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, utičući na razvojne i investicione projekte u svim ključnim sektorima kao što su transport i komunikacije, obnovljivi izvori energije, rudarstvo i poljoprivreda.

U skladu s relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, država Bosna i Hercegovina je nosilac/vlasnik sve državne imovine, koja uključuje javna dobra kao što su poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište. Na osnovu ovog prava vlasništva, isključiva je nadležnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da donese zakone kojima se reguliše državna imovina. U nedostatku relevantnih zakona na državnom nivou, a s obzirom na relevantnu sudsku praksu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sve gore navedene kategorije državne imovine podliježu tzv. Zabrani raspolaganja državnom imovinom, koja zabranjuje raspolaganje ovom imovinom, u smislu direktnog ili indirektnog prijenosa vlasništva.

S obzirom na činjenicu da mnogi investicijski i razvojni projekti uključuju državnu imovinu, prvenstveno poljoprivredno i šumsko zemljište, trenutna pravna situacija dovela je do ozbiljne pravne nesigurnosti, pa čak i blokade realizacije tih projekata na nivou entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave. To je posebno slučaj u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje vlasti ulažu napore da se pridržavaju tzv. Zabrane raspolaganja državnom imovinom i relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dok vlasti Republike Srpske i dalje otvoreno krše te odluke.

Zbog toga su domaći organi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine sve češće pozivali na brzo rješavanje ovog hitnog pitanja, uključujući i uvođenje izmjena i dopuna takozvane Zabrane raspolaganja državnom imovinom. Ove izmjene bi mogle omogućiti realizaciju brojnih trenutno blokiranih projekata i pomoći u ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica.

Dana 12. septembra 2025. godine, premijer Federacije Bosne i Hercegovine podnio je Uredu visokog predstavnika službenu Inicijativu za izmjene i dopune Zabrane raspolaganja državnom imovinom, kojom bi se predvidjela izuzeća koja omogućavaju realizaciju infrastrukturnih projekata od javnog interesa i strateškog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu.

U međuvremenu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nove odluke, u pojedinačnim slučajevima, kojima se osigurava imovinsko pravo države Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom. Ove odluke su posebno inicirane apelacijom koju je podnijelo Javno pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine i utvrđuju povredu prava na pravično suđenje u imovinskim sporovima pred nižim sudovima, ali i povredu prava na imovinu Bosne i Hercegovine (vidi predmet br. AP-1632/21).
Završetak Konačne odluke o Brčkom
Stranačka politika u cjelini nije uticala na odnose među političkim partnerima na vlasti u Brčko Distriktu i nije ometala svakodnevni rad vlade.

Tokom izvještajnog perioda, Ured visokog predstavnika i supervizora za Brčko Distrikt nastavili su se angažovati na stručnom i političkom nivou u promovisanju dobrog upravljanja, ekonomskog rasta i razvoja infrastrukture, te investicione klime privatnog sektora.

Iako se očekivalo da će se rad na izmjenama i dopunama Zakona o policiji i Zakona o policijskim službenicima, kojima bi se riješila pitanja zapošljavanja, napredovanja i penzionisanja, nastaviti i nakon lokalnih izbora u oktobru 2024. godine, Radna grupa osnovana u tu svrhu još nije nastavila svoj rad. Međutim, inicijativa koju je 31. januara 2025. godine podnijelo nekoliko političkih stranaka za izmjenu Zakona o policiji rezultirala je političkom odlukom parlamentarne većine da se uvede kompromisno rješenje kojim se uvodi izuzetak za treći uzastopni mandat u vanrednim okolnostima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji usvojila je Skupština Brčko distrikta 9. jula 2025. godine.
Iako se čini da su trenutne vlasti Distrikta odlučnije u namjeri da finaliziraju reformu javne uprave i državne službe, tj. da finaliziraju novi Zakon o javnoj upravi i Zakon o državnoj službi, postignut je mali napredak. Ohrabreni od strane supervizora za Brčko Distrikt, čelnici izvršne i zakonodavne vlasti u Brčkom odlučili su se angažovati u radnim grupama zaduženim za izradu zakona, kako bi ubrzali rad u koordinaciji s Delegacijom EU i Uredom visokog predstavnika. Nakon zajedničke inicijative EU i Ureda visokog predstavnika, komentari su sredinom augusta distribuirani vlastima u Distriktu. Uskoro se očekuje sastanak svih relevantnih aktera kako bi se finalizirali tekstovi dva zakona.

Hitna popravka mosta Brčko-Gunja koji spaja Brčko s autoputem Zagreb-Beograd, koji je iz sigurnosnih razloga bio zatvoren za promet vozila od 14. februara 2025. godine, završena je, a most je ponovo otvoren za promet lakih vozila do 3,5 tona 19. juna 2025. godine.

U nastojanju da ojača energetsku sigurnost Distrikta, Radna grupa za energetiku Brčko Distrikta nastavila je pomagati vlastima u finalizaciji usvajanja četiri preostala zakona - o koncesijama, vodi, poljoprivrednom zemljištu i izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji. Zakon o koncesijama usvojen je u prvom čitanju 10. septembra 2025. godine i bio je predmet javne rasprave prije konačnog usvajanja. Zakon o vodama usvojila je Skupština Distrikta u prvom čitanju u septembru 2024. godine, a procedure vezane za javnu raspravu su završene, ali konačno glasanje o njegovom usvajanju tek treba da se dogodi zbog specifičnih zabrinutosti poslovne zajednice Brčkog. Potreba za usvajanjem dodatnih zakona i podzakonskih akata i dalje postoji i uveliko zavisi od pravne savjetodavne podrške Ureda visokog predstavnika, a očekuje se da će njihovo usvajanje omogućiti investicije u sektor i dovesti do poboljšane sigurnosti snabdijevanja energijom u Distriktu.

U cilju postizanja ciljeva Akcionog plana za održivu energiju i klimu Brčko distrikta, vlasti su nastavile saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na adaptaciji javnih zgrada radi bolje energetske efikasnosti. Radovi na četvrtoj zgradi odabranoj za adaptaciju u periodu 2023-2025 započeli su početkom februara 2025. godine, a završeni su krajem aprila 2025. godine.

Zbog općeg usporavanja, kao što je navedeno u mom prethodnom izvještaju, Brčko Distrikt još nije uspio dostići nivo napretka koji je ranije postigao. Posljedično, u prvoj poslovnoj zoni u Distriktu nije bilo značajnije izgradnje zbog toga što Distrikt nije osigurao potrebnu infrastrukturu koju je bio obavezan osigurati prema sporazumu potpisanom s konzorcijem sa sjedištem u Austriji.

Aktivnosti deminiranja završene su u decembru 2024. godine, kako je i planirano, i sačinjen je konačni izvještaj. Ceremonija proglašenja Brčko Distrikta zvanično bez mina održana je 28. maja 2025. godine.

Fiskalna održivost

Finansiranje institucija Bosne i Hercegovine ostaje neizvjesno i neadekvatno. Iako je posljednji kvartal 2025. godine, državni budžet za ovu godinu još nije usvojen. Iako je mojom Odlukom od 7. juna 2022. godine osigurano neprekidno privremeno finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, ovo je samo privremena mjera.

Ograničavanje finansiranja institucija Bosne i Hercegovine – putem produženog privremenog finansiranja ili nedovoljnih budžeta – ukorijenjen je trend. Više od decenije, finansiranje na državnom nivou uglavnom je bilo privremeno i zamrznuto na ili približno istom nivou, što je potkopalo sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da u potpunosti funkcioniraju i ispunjavaju svoje ustavne, zakonske i međunarodne obaveze, uključujući i one relevantne za procese integracije u EU i NATO. Tokom izvještajnog perioda, država se suočila s prijetnjom da će je entiteti lišiti profita Centralne banke Bosne i Hercegovine koji joj zakonski pripada, kao i s prijetnjom da će biti opterećena finansijski značajnim dugom koji je napravila Republika Srpska. Bez moje Odluke od 17. jula 2025. godine, ovi pokušaji ne bi samo rezultirali manjkom prihoda za institucije Bosne i Hercegovine u 2025. godini, već bi i postavili presedan štetan za njihovu održivost.

Rješavanje pitanja sigurnosti, pouzdanosti i adekvatnosti finansiranja institucija Bosne i Hercegovine ključni je element suprotstavljanja ovim destabilizirajućim tendencijama i jačanja otpornosti države na izazove i njene sposobnosti da zaštiti institucionalnu funkcionalnost, političku stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine na njenom putu ka EU i NATO-u.

Moj ured će nastaviti pratiti, analizirati i izvještavati o svim dešavanjima vezanim za fiskalnu održivost u Bosni i Hercegovini, uključujući i ona koja su relevantna za sistem indirektnog oporezivanja i Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine.

Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine se uopće nije sastalo, dok se Upravni odbor za sistem indirektnog oporezivanja sastao samo jednom u izvještajnom periodu (5. septembra), iako sa skromnim ishodom. Iako je posljednji kvartal 2025. godine, važeći koeficijenti raspodjele prihoda od indirektnih poreza su i dalje oni iz trećeg kvartala 2023. godine koji idu u korist Republike Srpskoj. Republika Srpska je u posljednje dvije godine svojim neslaganjem blokirala kvartalna prilagođavanja koeficijenata od strane Odbora, čime je Federaciji nanesena šteta u ukupnom iznosu od oko 100 miliona KM. Republika Srpska također svojim neslaganjem blokira dvogodišnje poravnanje duga od strane Odbora, čime bi se Federaciji nadoknadila finansijska šteta. Neuspjeh Upravnog odbora da usvoji ove odluke predstavlja kršenje njegovih zakonskih obaveza.

Štaviše, Upravni odbor nije postigao napredak u rješavanju najmanje dva dodatna dugogodišnja problema s finansijskim implikacijama. Odbor još nije usvojio trajnu metodologiju za raspodjelu prihoda od cestarine, čime se akumuliraju rezerve za cestarinu umjesto da se koriste za izgradnju puteva i autoputeva. Akumulirana sredstva trenutno iznose ukupno 80,73 miliona KM. Također, Odbor još nije identificirao alternativni izvor naplate za preostali dug Uprave za indirektno oporezivanje prema Republici Srpskoj od 30 miliona KM na osnovu odluke Suda Bosne i Hercegovine iz 2015. godine. Pokušaj naplate duga od strane Republike Srpske u 2018. godini s računa javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nanio je finansijsku štetu svim korisnicima prihoda od indirektnih poreza, uključujući oba entiteta i Brčko Distrikt, kao i primaocima povrata PDV-a i osiguravajućim društvima. Suspenzija naplate od strane Suda Bosne i Hercegovine ističe u junu 2026. godine.

Rješavanje pitanja koja se odnose na sigurnost i adekvatnost finansiranja institucija Bosne i Hercegovine, kao i na stabilnost i funkcionalnost jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja, ključno je za očuvanje i jačanje fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, a time i njene političke stabilnosti.

Još jedan važan element u tom smislu je Centralna banka Bosne i Hercegovine, koja je jedini organ za izdavanje valute i monetarnu politiku u Bosni i Hercegovini u skladu s Općim okvirnim sporazumom. Ured visokog predstavnika nastavlja podržavati ovu instituciju, čiji nesmetan rad i sposobnost ispunjavanja ustavnih i zakonskih obaveza čuvaju stabilnost monetarnog i finansijskog sektora i ključni su za reforme i ukupnu stabilnost Bosne i Hercegovine.

Pitanja vladavine prava

Konkretni zahtjevi u sektoru vladavine prava dio su 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, i to usvajanje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine.

Novi Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kojim se nastavlja funkcioniranje jedinstvenog vijeća s nadležnošću za imenovanja sudija i disciplinske mjere, kao i za cjelokupni razvoj pravosuđa u cijeloj Bosni i Hercegovini, nije napredovao u zakonodavnom procesu nakon što je usvojen kao vladin nacrt u martu ove godine. Ubrzo nakon što ga je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće je obavijestilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine o otprilike 40 promjena koje će Vijeće tražiti u Nacrtu, nastojeći smanjiti zahtjeve za integritet pravosuđa. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pozvalo je na formiranje radne grupe s Vijećem kako bi nastavila raditi na Nacrtu.

Sud Bosne i Hercegovine je temelj podjele nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta. Sa svojom nadležnošću na cijeloj teritoriji zemlje i krivičnom jurisdikcijom nad krivičnim djelima propisanim entitetskim zakonima kada ona imaju posljedice za ili ugrožavaju vrijednosti cijele države ili su na drugi način međuentitetskog karaktera, krajnja je odgovornost države da brani svoje ustavne vrijednosti i osigura da funkcioniše u skladu s vladavinom prava. Novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ne bi trebao umanjiti nadležnost Suda niti njegovu funkcionalnost.

Za oba ova zahtjeva na putu Bosne i Hercegovine ka EU, postoji opasnost da se proces osmišljen za poboljšanje uslova vladavine prava u zemlji može zloupotrijebiti za poništavanje prethodno postignutih rezultata u procesu izgradnje Bosne i Hercegovine kao pravne države. Naprotiv, da bi se nastavila izgradnja zemlje koja funkcioniše na principu vladavine prava, prethodne reforme treba samo poboljšati i dopuniti mjerama identifikovanim u takozvanom Priebeovom izvještaju iz 2019. godine. Za početak, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se poštovati i provoditi, a postojanje i nadležnost državnih institucija vladavine prava treba se održati. Primjetno je da korupcija i dalje predstavlja veliku zabrinutost i prečesto je zasjenjena ponavljajućim političkim krizama.

Slučaj Kovačević

U predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koji je upućen Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava na zahtjev Vlade Bosne i Hercegovine 14. decembra 2023. godine, Sud je 25. juna 2025. godine donio operativne odredbe (zaključke) presude Velikog vijeća. Sud je odlučio da pritužbe podnosioca zahtjeva prema članu 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju, posmatrane samostalno i/ili u vezi s članom 14. Konvencije, u vezi s indirektnom prirodom izbora za Dom naroda Bosne i Hercegovine i izmjenom određenih izbornih pravila na dan općih izbora 2. oktobra 2022. godine, spadaju izvan okvira predmeta kako je podnesen Velikom vijeću. Sud je potvrdio prigovor Vlade na prihvatljivost zahtjeva na osnovu toga da je podnosilac zahtjeva, Slaven Kovačević, zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu Konvencije i da nije imao status žrtve prema relevantnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je kompletan tekst presude Velikog vijeća 1. oktobra 2025. godine. Četiri slučaja ostaju neriješena pred ESLJP-om u vezi sa slučajevima diskriminacije u pristupu ustavnim strukturama.

D. Daljnji izazovi Općeg okvirnog sporazuma za mir

Aneks 7 – Povratnici

Manjinski povratnici ostaju jedna od najranjivijih društvenih grupa u Bosni i Hercegovini, a mnogi od njih doživljavaju različite oblike diskriminacije. Povratnici se uglavnom osjećaju izolirano u svojim mjestima povratka, bez značajnog pristupa zaposlenju ili ekonomskoj podršci. Oni i dalje ističu neaktivnost ili nedostatak adekvatne podrške lokalnih vlasti, naglašavajući potrebu za dosljednom institucionalnom podrškom.
Postoji direktna uzročno-posljedična veza između višedecenijske secesionističke retorike u Republici Srpskoj i povećane zabrinutosti za sigurnost povratničke populacije. Neizvjesnost je pojačana nekoliko ranih slučajeva zastrašivanja bošnjačkih političkih predstavnika u entitetu odmah nakon drugostepene presude protiv Milorada Dodika koja je dovela do njegove smjene.
Nekoliko primjera odgovarajućeg sudskog praćenja ojačalo je očekivanje da će se budući napadi na povratnike spriječiti.

Obrazovanje i nastavni planovi i programi

Diskriminacija, međutim, nije ograničena samo na povratničke zajednice i i dalje je prisutna u Bosni i Hercegovini. U nekoliko kantona Federacije Bosne i Hercegovine, posebno u Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, praksa poznata kao "dvije škole pod jednim krovom" ili "2 u 1" i dalje postoji u određenom broju slučajeva. U početku uveden kao privremeno rješenje za učenike različitih etničkih porijekla, ovaj aranžman se razvio u dugoročnu praksu kojoj nedostaje jasan put ka integraciji. Uprkos kršenju međunarodnih konvencija, kao i domaćih zakona i sudskih presuda, nadležne kantonalne vlasti – koje imaju primarnu odgovornost za obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine – nisu odgovorne za diskriminaciju u obrazovanju i ne pokazuju dovoljno političke volje da se pozabave ovim problemom. Pored toga, zabrinutost roditelja oko očuvanja nacionalnog identiteta doprinosi složenosti ove situacije.
Izgradnja povjerenja, pomirenje i međuetnički odnosi

U ovom periodu zabilježeno je nekoliko slučajeva vandalizma i skrnavljenja svetišta, groblja i memorijalnih spomenika svih etničkih zajednica.

Provokacije u vezi s komemorativnim aktivnostima dogodile su se u obliku nepoštovanja nakon godišnje građanske službe 11. jula 2025. godine u spomen na genocid u Srebrenici i peticije ratnog zločinca za zabranu "Dana bijele vrpce" u spomen na bošnjačke žrtve Prijedora. Ove etnički motivirane provokacije i negiranje genocida produbljuju podjele i negativno utječu na napore za izgradnju međuetničkog povjerenja.
U izvještajnom periodu također je zabilježen porast veličanja ratnih zločinaca. Bilo je mnogo slučajeva veličanja ratnih zločinaca, jer su se njihove slike pojavljivale na majicama, zastavama i drugim predmetima koji su se prodavali širom Republike Srpske, kao i na jednom posebnom muralu u Banjoj Luci koji prikazuje osuđenika za genocid i ratnog zločinca Ratka Mladića.
U julu i augustu 2025. godine došlo je do značajnog porasta incidenata na etničkoj osnovi, posebno u Srednjobosanskom kantonu (Federacija Bosne i Hercegovine). Iako većina nije rezultirala fizičkim nasiljem, povećali su zabrinutost za sigurnost među povratnicima i lokalnim stanovništvom, uglavnom Bošnjacima i Hrvatima.

Sastanak Konferencije evropskih rabina, koji je trebao biti održan od 16. do 18. juna 2025. godine, otkazan je od strane organizatora nakon javnih apela visokih zvaničnika protiv njihovog okupljanja u Sarajevu. Odluka je donesena nakon što su rezervacije hotela i mjesta održavanja otkazane nakon otvorenog pisma ministra rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnana Delića, koje se pojavilo u lokalnim medijima, a u kojem je oštro tvrdio da se događaj organizuje u znak podrške Izraelu na vrhuncu krize na Bliskom istoku. Iako je Vlada Bosne i Hercegovine uputila formalno izvinjenje, Konferencija je na kraju premještena u München. Nakon toga, i Vlada Bosne i Hercegovine i vjerski vođa muslimanske zajednice u zemlji, reisu-l-ulama Husein ef. Kavazović, pozvali su Konferenciju rabina da se ponovo održi na nekom od budućih događaja.
U Bosni i Hercegovini živi oko 1.000 Jevreja koji, kao i druge manjinske etničke grupe, ne mogu obavljati određene političke funkcije. Presude Evropskog suda za ljudska prava u grupi slučajeva Sejdić-Finci, koje zahtijevaju izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine radi eliminacije diskriminacije, ostaju neprovedene. Nastavljam ohrabriti političare u Bosni i Hercegovini da provedu navedene presude i da izmijene Ustav Bosne i Hercegovine kako bi se eliminirala diskriminacija.

Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari bio je domaćin obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Tokom ceremonije sahranjeno je još sedam identifikovanih žrtava, čime je na Memorijalnom groblju sahranjeno ukupno 6.772 žrtve. Porodice još uvijek tragaju za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici, naglašavajući potrebu za kontinuiranom podrškom domaćim i međunarodnim agencijama koje se bave traženjem i identifikacijom nestalih osoba. Ukupan broj žrtava iznosi 8.372.

Nestale osobe

Nastavljajući aktivnosti na arhiviranju i trajnom pohranjivanju predmeta pronađenih u masovnim grobnicama, Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine predao je Memorijalnom centru Srebrenica 868 predmeta (s pripadajućim nekoliko hiljada pojedinačnih komada odjeće i obuće). Ova aktivnost je obavljena krajem septembra 2025. godine. Ovi predmeti su se nalazili u masovnim grobnicama iz kojih su ekshumirane žrtve genocida i jedini su preostali dokazi o njihovom postojanju.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INTO) obilježio je 3. septembra 2025. godine 20. godišnjicu svog osnivanja, potvrđujući svoju ključnu ulogu u potrazi za nestalima i njihovoj identifikaciji. Tom prilikom je naglašeno da sudbina 7.581 nestale osobe – od više od 32.000 žrtava koje su nestale tokom rata – ostaje nepoznata. Ovi slučajevi su posebno izazovni, jer se uglavnom odnose na ratne zločine, a počinioci su uložili značajne napore da prikriju njihove tragove. Protok vremena, zajedno sa smrću svjedoka i rodbine, komplikuje proces identifikacije. Stoga je ključna poruka ovog događaja bila potreba za angažmanom i podizanjem svijesti javnosti u Bosni i Hercegovini o važnosti ovog procesa. Također je upućen poziv za veću podršku vlasti kako bi se osiguralo da se potraga za nestalima postepeno okonča. Centralni izazov u ovoj potrazi je nedostatak preciznih informacija o lokacijama masovnih grobnica. Ključno je da oni koji posjeduju ove informacije „prekinu šutnju“.

Odšteta za žrtve rata

Preživjeli zločina povezanih sa sukobima u Bosni i Hercegovini suočavaju se s nejednakim pristupom pravima i podršci, jer set zaštita i usluga koje su im dostupne razlikuje ovisno o mjestu prebivališta unutar zemlje. Proces implementacije Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u potpunosti odgovorio na potrebe korisnika. Iako su kantonalne vlasti uglavnom uskladile svoje zakonske okvire s Federacijom, još uvijek nedostaju mjere u implementaciji određenih prava.

Uprkos kontinuiranom zagovaranju, djeca rođena u ratu i dalje nisu priznata zakonom u Republici Srpskoj, što ih isključuje iz sistemske podrške i zaštite, produbljujući njihovu socijalnu i ekonomsku marginalizaciju.
Pravobranilaštvo Republike Srpske nastavilo je postupati u skladu s uputama Vlade Republike Srpske i istrajava u pokretanju postupaka izvršenja protiv žrtava ratnih zločina radi naplate sudskih troškova i advokatskih naknada. Uprkos presudi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava, da su takve radnje nesrazmjerne i da predstavljaju kršenje prava žrtve na imovinu, kao i prava na pristup sudu kao elementa prava na pravično suđenje, mnogi slučajevi još uvijek ulaze u fazu izvršenja.

S obzirom na uočene nedosljednosti u praksi sudova u Bosni i Hercegovini u vezi s naplatom troškova postupka u slučajevima ratne štete, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine pokušalo je intervenirati slanjem pisma svim sudovima u zemlji, podižući svijest o postojećoj sudskoj praksi i nastojeći zaustaviti ovu praksu.

II. Događaji vezani za državne institucije Bosne i Hercegovine

A. Predsjedništvo i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine održalo je četiri redovne sjednice u izvještajnom periodu, kao i nekoliko vanrednih sjednica. Predsjedništvo je donosilo odluke iz okvira svojih nadležnosti u oblasti vanjskih poslova i odbrane, te se angažovalo na ozbiljnim bilateralnim i multilateralnim forumima i međunarodnim samitima i konferencijama, uključujući prisustvovanje obilježavanju 30. godišnjice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Poruke koje su prenosili članovi Predsjedništva nastavile su odražavati političku podjelu zemlje.

Član Predsjedništva Bećirović redovno je upozoravao na ozbiljnu političku situaciju u zemlji, eskalaciju kriza i opasne napade na temelje i institucije Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, uz konkretne secesionističke akcije koje poduzimaju vlasti Republike Srpske, naglašavajući da bez zaštite ustavnog poretka ne bi bilo moguće očuvati mir i stabilnost u zemlji, kao i u cijeloj regiji. Član Predsjedništva Bećirović je također u nekoliko navrata podnosio ustavne tužbe Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Članica Predsjedništva Željka Cvijanović zadržala je narativ da je trenutna kriza političke prirode, izazvana odlukama visokog predstavnika i da nema sigurnosnih prijetnji. Otvoreno je stala u odbranu bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Dana 16. jula 2025. godine, hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić preuzeo je predsjedavanje Predsjedništvom u okviru redovnog osmomjesečnog ciklusa rotacije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara održalo je ukupno 14 redovnih sjednica i 11 vanrednih sjednica kojima je predsjedavala predsjedavajuća Borjana Krišto (HDZ BiH).

Predsjedavajuća Krišto zadržala je optimizam u pogledu vraćanja Bosne i Hercegovine na pravi put reformi i evropskih integracija. Nastavila je naglašavati da članstvo u EU ostaje jedini ključni strateški cilj i prioritet vanjske politike. Predsjedavajuća Krišto je više puta naglasila važnost unutrašnjeg dijaloga u postizanju konsenzusa između konstitutivnih naroda u osiguravanju njihovih jednakih prava i legitimnog položaja, uz poštivanje ustavnog poretka zemlje.

Nakon smjene Nenada Nešića (DNS) s dužnosti ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine 28. januara 2025. godine, pozicija ministra sigurnosti je upražnjena. Predsjedavajuća Borjana Krišto nije predložila novog kandidata za upražnjeno mjesto ministra sigurnosti na provjeru i naknadnu nominaciju, zbog čega je na 27. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine utvrđeno da je prekršila Zakon o Vijeću ministara. Svoju neaktivnost opravdala je ističući nedostatak jasnog političkog dogovora i većine, istovremeno dovodeći u pitanje demokratski kapacitet opozicije Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Ustaljena praksa nepredlaganja zakona Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine bez potpunog političkog konsenzusa je zadržana, što je negativno utjecalo na donošenje zakonodavnih odluka.

Vijeće ministara usvojilo je deset zakonskih akata (uključujući nacrt državnog budžeta, Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na EU, Zakon o mjernim jedinicama, kao i set zakona koji regulišu intelektualno vlasništvo), kao i niz strategija, uključujući Strategiju razvoja civilnog društva 2025-2029 i Strategiju integriranog upravljanja granicama 2025-2029.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Tokom izvještajnog perioda, Predstavnički dom Bosne i Hercegovine održao je pet redovnih i osam hitnih sjednica, dok je Dom naroda Bosne i Hercegovine završio samo jednu hitnu sjednicu, ali je započeo pet hitnih i jednu redovnu sjednicu, od kojih nijedna nije uspješno završena.

Ukupna efikasnost, produktivnost i zakonodavni učinak Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pretrpjeli su posljedice blokada u Domu naroda i lošeg zakonodavnog učinka Vijeća ministara.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je dva zakonska akta u izvještajnom periodu, dok je nekoliko njih odbacila.

Poslovnik i pravila kvoruma, uz ponovljena napuštanja sjednica, i dalje se redovno zloupotrebljavaju kao alat za oblikovanje dnevnog reda i namjerno sprječavanje rasprava i naknadnog glasanja o Inicijativama za smjenu člana kolegija Doma naroda Nikole Špirića (SNSD), kao i ministara SNSD-a Staše Košarca (vanjska trgovina i ekonomski odnosi) i Srđana Amidžića (finansije i trezor) i zamjenika ministara u Vijeću ministara. Sve inicijative za smjenu funkcionera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) još uvijek su u toku.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izabrala je 25. septembra 2025. godine svog novog predsjednika Jovana Kalabu, koji je preuzeo dužnost 1. oktobra. Ovo je bio dio redovne, 21-mjesečne rotacije članova Centralne izborne komisije na ovoj poziciji, a ovaj put predsjednik je morao biti izabran iz reda srpske nacije. Jovan Kalaba će biti predsjednik do 30. juna 2027. godine.

III. Događaji vezani za Federaciju Bosne i Hercegovine

A. Izvršna i zakonodavna vlast Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine redovno se sastajala tokom cijelog izvještajnog perioda, održavši osam redovnih i 50 vanrednih sjednica. S druge strane, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine sastajao se mnogo rjeđe, pri čemu je Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine održao samo tri redovne sjednice, a Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine dvije vanredne i pet redovnih sjednica. Učinak federalnih vlasti bio je nizak u ovom izvještajnom periodu, s usvajanjem jednog novog zakona i tri prijedloga za izmjenu važećeg zakonodavstva.

Odgovor Federacije na zakonske prijedloge Narodne skupštine Republike Srpske

Dana 26. juna 2025. godine, nakon rasprave o mogućim pravcima djelovanja u svjetlu trenutnih prijedloga i zakonodavnih rješenja u oblasti unutrašnjih poslova u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Odbor za sigurnost Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je donio zaključke kojima osuđuje postupke Vlade Republike Srpske povodom prijedloga za formiranje pomoćnih policijskih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i poziva Vladi Republike Srpske da obustavi ili prekine sve aktivnosti u vezi s navedenim.

Odbor je zatražio od Ureda visokog predstavnika i Misije EUFOR-Althea da što prije i nedvosmisleno odgovore na pokušaj formiranja rezervnih policijskih snaga u Republici Srpskoj, što su ocijenili kao direktno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i prijetnju miru u zemlji.

B. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine

Nakon što je postupak pokrenut u junu 2022. godine, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je konačno 22. aprila 2025. godine uspio imenovati Borisa Baruna, sudiju Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, na mjesto sudije Kate Senjak, koja je ispunila uslove za penzionisanje u januaru 2023. godine.

Na istoj sjednici, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine imenovao je Anju Pavelku Vuleta za sutkinju u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koja će zamijeniti Mirjanu Čučković, koja je dostigla starosnu dob za penzionisanje.

C. Gradski statut Mostara

Statut grada Mostara

Kao što sam već izvijestio, neprovođenje Sporazuma iz Mostara iz juna 2020. godine i dalje nije prisutno. Usvajanje Statuta visokog predstavnika s mogućim amandmanima još nije razmatrano s Gradskim vijećem Mostara izabranim 2024. godine. I dalje pozivam sve strane da pronađu kompromis i obavežu se na usvajanje Statuta koji nudi funkcionalnu, pravednu i kohezivnu strukturu upravljanja za Mostar – onu koja istinski služi interesima njegovog raznolikog stanovništva i štiti dugoročnu stabilnost grada.

D. Razvoj događaja na lokalnom nivou

Potvrđivanjem rezultata indirektnih izbora za Gradsko vijeće Sarajeva od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, 23. aprila 2025. godine, završen je proces implementacije rezultata lokalnih izbora.
IV. Događaji vezani za Republiku Srpsku

A. Izvršna vlast Republike Srpske

Nakon prestanka mandata predsjednika, Milorad Dodik je tvrdio da vrši de facto političku vlast i značajan utjecaj na odluke Vlade Republike Srpske kao vođa Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i poduzimao je međunarodne posjete Budimpešti, Beogradu i Moskvi.

Tokom izvještajnog perioda, Vlada Republike Srpske održala je 21 redovnu i jednu vanrednu sjednicu.

Nakon ostavke premijera Radovana Viškovića, Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra 2025. godine odobrila rekonstruisanu vladu koju je predvodio bivši ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Savo Minić. Opozicija je bojkotovala glasanje, osuđujući proces kao neustavan u odsustvu aktuelnog predsjednika, ali je Minićeva vlada de facto preuzela dužnost 9. septembra 2025. godine. Međutim, izbor "novog premijera" i "nove Vlade" nije proveden u skladu sa zahtjevima propisanim Ustavom Republike Srpske i suprotno jasnim odlukama državnih institucija. Svaka odluka ove "nove Vlade", ili bilo koja odluka koju donesu tijela koja uključuju njene članove po službenoj dužnosti , može biti predmet pravnih ospora.

Dana 9. septembra 2025. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine primio je četiri odvojena zahtjeva u vezi s ocjenom ustavnosti i/ili rješavanjem ustavnog spora u vezi s Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske o izboru "novog premijera" i Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske o izboru "ministara u Vladi" na osnovu činjenice da je premijera nominovao Milorad Dodik čiji je mandat predsjednika Republike Srpske prestao prije nominacije. Dodatni zahtjev u vezi s istim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske podnesen je Sudu 10. septembra 2025. godine. Podnosioci zahtjeva su također tražili od Suda da odobri privremene mjere protiv ovih osporanih odluka Narodne skupštine Republike Srpske. Datum razmatranja navedenog zahtjeva i/ili zahtjeva za privremene mjere od strane Suda nije poznat.

„Nova Vlada“ Republike Srpske zabranila je predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar i ministrici vanjskih poslova Tanji Fajon ulazak u entitet kao odgovor na odluku Vlade Slovenije od 11. septembra 2025. o uvođenju zabrane ulaska Miloradu Dodiku. Međutim, 17. septembra 2025. Dodik je najavio da će predložiti ukidanje zabrane ulaska u Republiku Srpsku za Musar i Fajon nakon što je primio lični zahtjev gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

B. Narodna skupština Republike Srpske

Tokom izvještajnog perioda, Narodna skupština Republike Srpske održala je dvije redovne i pet posebnih sjednica, na kojima je usvojila 15 zakona.

Ključni događaji uključuju:

21. maj: Usvajanje Zakona Republike Srpske o finansiranju političkih organizacija, čime je efektivno ograničeno finansiranje opozicije nakon obustave javnog finansiranja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (Ujedinjena Srpska) kako bi se odgovorilo na napade na Opšti okvirni sporazum za mir i ustavni poredak Bosne i Hercegovine od strane lidera ovih stranaka.

29. maj: Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio je četiri zakona Republike Srpske kojima se namjeravalo ukinuti državne institucije na teritoriji Republike Srpske i ograničiti aktivnosti nevladinih organizacija. Ovi zakoni su usvojeni kao odmazda za prvostepenu osuđujuću presudu Miloradu Dodiku u februaru 2025. godine.

3. juli: Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojima se uvodi mogućnost osnivanja pomoćnih policijskih snaga.

22. august: Usvajanje odluke o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta za 25. oktobar o validnosti odluka Suda Bosne i Hercegovine, Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i Visokog predstavnika, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi.

15. septembar: Potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić potpisao je Uredbu o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske kojim se uvode pomoćne policijske snage. Ovim se potvrđuje nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koji je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske 3. jula 2025. godine.

Sredinom aprila 2025. godine, napočetku izvještajnog perioda, završene su javne rasprave i stručne konsultacije u vezi s usvajanjem novog Ustava Republike Srpske. Nacrt dokumenta uključuje odredbe o ponovnom uspostavljanju entitetske vojske, kao i Granične službe, stvaranju odvojenih sudskih i tužilačkih tijela Republike Srpske i ukidanju Vijeća naroda Republike Srpske. Ako budu usvojene, ove promjene bi poništile ključne reforme na državnom nivou postignute putem međunarodnog i domaćeg konsenzusa, uključujući reformu odbrane, nacionalni sistem PDV-a i uspostavljanje Državne granične službe.
Dana 11. septembra 2025. godine, Dodik je pozvao „novu Vladu“ Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske da finaliziraju detalje za usvajanje novog ustava, ali Narodna skupština Republike Srpske nije glasala o ovom novom ustavu tokom ovog izvještajnog perioda.

V. Javna sigurnost i provođenje zakona, uključujući reformu obavještajnih službi

Praksa neprimjerenog političkog miješanja u operativne policijske funkcije nastavljena je i tokom perioda izvještavanja.

Policijska uprava na svim nivoima i dalje je imala veliki nedostatak osoblja.

Uprkos određenom napretku u implementaciji preporuka Grupe država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Evrope (VE), političke podjele u zemlji i nedostatak usklađenosti između pravnih okvira na različitim nivoima vlasti i dalje otežavaju usmjeravanje i koordinaciju agencija za provođenje zakona, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Dana 11. juna 2025. godine, Bosna i Hercegovina je konačno potpisala Sporazum s EU o operativnim aktivnostima koje provodi Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini (FRONTEX), što je ključni korak u jačanju operativne saradnje između država članica EU i nadležnih organa u Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama i napredovanju na putu ka EU, čineći Bosnu i Hercegovinu kredibilnim partnerom u osiguranju vanjskih granica EU.

Direktor i zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu

Tokom dešavanja oko mogućeg hapšenja bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nakon izricanja prvostepene presude, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu Darko Ćulum je u martu 2025. godine objavio ostavku i izrazio želju da postane policijski savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske. Međutim, Ćulumova ostavka nikada nije obrađena jer Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u to vrijeme nije zasjedao. U julu 2025. godine, Darko Ćulum je povukao ostavku i vratio se na poziciju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, ne navodeći nikakvo opravdanje za svoje neovlašteno odsustvo od oko četiri mjeseca koje je dovelo u pitanje Ćulumov otkaz ili druge disciplinske mjere. U augustu 2025. godine, Nezavisni odbor je konačno odbacio prijedlog za razrješenje Ćuluma s pozicije direktora, dok je mjesto zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu i dalje upražnjeno.

Uvođenje Pomoćnih policijskih snaga u Republici Srpskoj

Potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić potpisao je 15. septembra 2025. godine Uredbu o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske kojim se uvode pomoćne policijske snage.
Amandmani su uspostavili pravni osnov za Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da donosi potencijalne ad hoc odluke u vezi s uvođenjem pomoćnih policijskih snaga neodređenog broja osoblja. U Federaciji Bosne i Hercegovine, ovaj potez je široko protumačen kao postavljanje temelja za militarizaciju policije Republike Srpske, te kao takav, korak koji bi trebala poduzeti i Federacija Bosne i Hercegovine.

Stvaranje ovih pomoćnih policijskih snaga može se posmatrati kao obnovljeni napor da se značajno proširi i militarizira policija Republike Srpske, proces koji je započeo krajem 2018. godine, a zaustavljen je u junu 2019. godine zbog međunarodnog pritiska. To je uključivalo nabavku oružja dugih cijevi i druge vojne opreme. Veličina, oprema i kapaciteti policije Republike Srpske pružaju mogućnost ometanja provođenja zakona na državnom nivou i institucija unutar entiteta.

Osnivanje Nezavisnog odbora Federacije Bosne i Hercegovine

Mjesto direktora policije Federacije Bosne i Hercegovine je upražnjeno od januara 2019. godine, a mjesto zamjenika direktora policije je upražnjeno od februara 2023. godine. Nezavisni odbor Federacije Bosne i Hercegovine osnovan je 22. aprila 2025. godine radi nadzora nad imenovanjima na navedene pozicije.

VI. Ekonomija

A. Ekonomski trendovi

Projekcija ekonomskog rasta za 2025. godinu iznosi 2,4 posto, što je nešto ispod nivoa iz 2024. godine. Vanjskotrgovinska razmjena zabilježila je umjeren rast u prvoj polovini godine, s izvozom koji je porastao za 5,7 posto, a uvozom za 4,4 posto. Industrijska proizvodnja pala je za 1 posto. Godišnja inflacija iznosila je 4,8 posto. Preliminarne procjene stranih direktnih investicija su manje ohrabrujuće, pokazujući pad u prvom kvartalu od 25,7 posto.
Javni dug Bosne i Hercegovine na kraju 2024. godine iznosio je ukupno 13,73 milijarde KM ili 25,67 posto BDP-a. Po strukturi, udio vanjskog duga iznosi 9,23 milijarde KM (67,22 posto), a udio domaćeg duga 4,50 milijardi KM (32,78 posto). Po dužnicima, udio Federacije iznosi 50,21 posto, udio Republike Srpske 49,05 posto, a udio državnih institucija i Distrikta Brčko iznosi 0,38 posto, odnosno 0,36 posto.
Bankarski sektor djeluje stabilno, kapitalizirano i profitabilno. Dobit ostvarena u prvoj polovini 2025. godine iznosila je 306,8 miliona KM u Federaciji (smanjenje od 8,7 posto) i 142 miliona KM u Republici Srpskoj (porast od 12 posto).

Pokazatelji socijalne zaštite signaliziraju određena poboljšanja. Uprkos povećanju u protekloj godini, prosječna neto plata od 1.570 KM i prosječna penzija od 704 KM ostaju znatno ispod prosječne cijene korpe dobara od preko 3.100 KM za četveročlanu porodicu. To ukazuje na to da čak i oni sa stabilnim prihodima teško sastavljaju kraj s krajem. Broj nezaposlenih je 316.927; a stvarna stopa nezaposlenosti, zasnovana na anketi o radnoj snazi, iznosi 12,6 posto. Broj zaposlenih je 856.998, dok je broj penzionera 749.512.

U ovom izvještajnom periodu nije bilo vidljivog poboljšanja demografske situacije. Politička nestabilnost, korupcija, nepotizam i nizak životni standard navode se kao ključni faktori koji objašnjavaju emigraciju. Sve veći odliv mladih je još jedan ozbiljan uticaj političkih, ekonomskih i društvenih izazova s ​​kojima se suočava Bosna i Hercegovina i nastavlja ugrožavati ukupne ekonomske, političke i društvene izglede zemlje.

Kreditni rejtinzi ostaju isti, B+ od strane Standard & Poor'sa i B3 od strane Moody's Investors Servicea, sa stabilnim izgledima. Politička nestabilnost, institucionalne složenosti i usporavanje reformi generalno se smatraju ključnim rizicima i ograničenjima. Ostali rejtinzi objavljeni u izvještajnom periodu uključuju Izvještaj o svjetskim investicijama Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD) za 2025. godinu, koji bilježi povećanje priliva stranih direktnih investicija (SDI) u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini, i Izvještaj o ljudskom razvoju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) za 2024-25, koji Bosnu i Hercegovinu rangira na 74. mjesto od 192 zemlje. Indeks ekonomskih sloboda Heritage fondacije za 2025. godinu rangira Bosnu i Hercegovinu na 70. mjesto od 176 zemalja i 34. mjesto od 44 zemlje u evropskoj regiji.

B. Fiskalna pitanja

U izvještajnom periodu nije bilo kašnjenja u servisiranju duga i redovnim budžetskim plaćanjima. To je prije svega posljedica kontinuiranog rasta prihoda od indirektnih poreza, koji čine većinu budžetskih prihoda za sve nivoe vlasti. U periodu januar-august, Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je 7,886 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 5,1 posto ili 383 miliona KM u odnosu na isti period 2024. godine. Redovne uplate treba pripisati i zaduživanju, koje je bilo posebno prekomjerno u Republici Srpskoj, ali je smanjeno zbog sankcija Ureda za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država (OFAC).

Posljednji je kvartal godine, a državni budžet za ovu godinu još nije usvojen. Svi rokovi iz budžetskog kalendara – u smislu pripreme budžeta, kao i usvajanja budžeta – su prošli. Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) doprinio je kašnjenju držeći državni budžet taocem pokušaja Republike Srpske da iscrpi državne prihode. Proceduralno, prijedlog državnog budžeta za 2025. godinu sada je u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. On iznosi 2,797 milijardi KM (11,1 milion KM više nego u 2024. godini), od čega je 1,570 milijardi KM za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine (povećanje od 16 posto), a 1,226 milijardi KM za servisiranje vanjskog duga (smanjenje od 14 posto). Ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji ovaj prijedlog budžeta, to ne bi ublažilo posljedice dugogodišnjeg nedovoljnog finansiranja, ali bi pružilo određeni „prostor za disanje“ državnim institucijama, jer je moja Odluka od 17. jula 2025. godine osigurala da se državni prihodi koriste u korist državnih institucija i njihovih obaveza, a ne da se preraspodjeljuju entitetima ili koriste za namirenje njihovih dugova.

Finansijski sektor Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija je održala stabilnost budžeta, što treba pripisati održivom rastu prihoda od indirektnih poreza i nastavku domaćeg zaduživanja, uglavnom putem izdavanja državnih zapisa i obveznica. U julu 2025. godine, Federacija je uspješno izdala svoju prvu euroobveznicu u vrijednosti od 350 miliona eura s rokom dospijeća od pet godina i kamatnom stopom od 5,5 posto na Londonskoj berzi. Transakcija je bila prekoračena i pomoći će u finansiranju budžetskih plaćanja.

Finansijski sektor Republike Srpske

Stabilnost budžetskih isplata u Republici Srpskoj tokom 2025. godine i dalje se oslanja na rastuće javne prihode i povećano domaće i strano zaduživanje. Na svojoj 15. redovnoj sjednici, 1. jula 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Rebalansirani budžet za 2025. godinu u iznosu od 6,490 milijardi KM, što je za 420 miliona KM (6,9 posto) više u odnosu na prvobitni budžet za 2025. godinu. Penzije i plate državnih službenika ostaju najznačajniji rashodi, sa 1,946 milijardi KM, odnosno 1,321 milijardom KM, uz povećanje plata od 10 posto uvedeno u aprilu 2025. godine i dodatni dodatak od 30 posto za naoružane oficire. U augustu 2025. godine također su uvedeni vanredni iznosi od 3 posto, kao i dodaci za ratne veterane veći za 10 posto.

Rebalansirani budžet je usvojen uprkos odluci Ustavnog suda Republike Srpske (25. juna 2025.) kojom su kontroverzne izmjene Zakona o budžetskom sistemu proglašene neustavnim – konkretno, smanjenje prihoda od PDV-a za veće gradove radi finansiranja nerazvijenih opština. U vezi s rebalansiranim budžetom, Fiskalni savjet Republike Srpske preporučio je izgradnju dodatnog fiskalnog prostora (tamofera) i unapređenje strukturnih reformi radi povećanja efikasnosti javnog sektora, konkurentnosti i otpornosti ekonomije na šokove.

Vlada Republike Srpske je u 2025. godini namijenila 861 milion KM za servisiranje duga i očekuje da će zaduživanjem pokriti oko petinu svojih budžetskih potreba. Za finansiranje deficita i otplate duga, Vlada Republike Srpske planira zaduživanje od 943,9 miliona KM za 2025. godinu, što je više od 862 miliona KM prvobitno planiranih u budžetu za 2025. godinu. To uključuje strani kredit od 479 miliona KM (245 miliona EUR) dogovoren 20. marta 2025. godine, sa rokom otplate od 10 godina i kamatnom stopom od 5 posto, koji će biti isplaćen u četiri tranše do decembra 2025. godine. Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, na dan 31. marta 2025. godine, ukupni dug Republike Srpske iznosio je 6,587 milijardi KM (34,1 posto BDP-a), od čega je javni dug iznosio 5,711 milijardi KM (29,5 posto BDP-a). Struktura ukupnog duga bila je 59,98 posto vanjskog i 40,02 posto domaćeg.

Vlada Republike Srpske nastavila je finansirati svoje poslovanje putem Banjalučke berze. U 2025. godini do danas, prikupila je 358,6 miliona KM, što uključuje 315 miliona KM u obveznicama na 5 i 10 godina, 33,5 miliona KM u trezorskim zapisima, uz 9 miliona KM u maloprodajnim obveznicama namijenjenim građanima. Strano finansiranje postalo je sve složenije za Republiku Srpsku zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država prema zvaničnicima Republike Srpske i povezanim kompanijama, što je odvratilo multilateralne i kreditore EU i gurnulo entitet ka užem skupu domaćih banaka i neprovjerenih stranih izvora. Odražavajući ovo sužavanje pristupa finansiranju, 7. februara 2025. godine, S&P Global Ratings potvrdio je dugoročni kreditni rejting Republike Srpske 'B'. Ipak, revidirali su izglede u negativne, navodeći povećane rizike za pravovremeno refinansiranje duga i neophodna javna ulaganja.

C. Specifične međunarodne obaveze

Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispravila nepoštivanje Ugovora o energetskoj zajednici, zbog čega je od 2015. godine povremeno podvrgnuta sankcijama Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Njen ukupni rezultat implementacije pao je za 6 posto od 2023. do 2024. godine, sa 13 otvorenih slučajeva kršenja, od kojih su četiri otvorena 2024. godine. Najozbiljnije i uporno kršenje odnosi se na dugogodišnji neuspjeh Bosne i Hercegovine da uspostavi regulatora za sektor gasa na državnom nivou, što Republika Srpska uporno odbija. Sljedeći godišnji sastanak Ministarskog vijeća Energetske zajednice očekuje se u decembru 2025. godine.
D. Problemi određenih državnih pravnih subjekata

Kulturne institucije od značaja za Bosnu i Hercegovinu

Iako je moja Naredba o podršci funkcionisanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih kulturnih institucija od značaja za Bosnu i Hercegovinu od 21. novembra 2024. godine osigurala nesmetan rad sedam kulturnih institucija i spriječila poremećaje u njihovom svakodnevnom upravljanju, odsustvo sveobuhvatnog zakonodavstva koje bi se bavilo njihovim upravljanjem i finansiranjem i dalje predstavlja značajan problem. Ove institucije se i dalje prvenstveno oslanjaju na finansiranje sa nižih nivoa vlasti, što ugrožava njihovu dugoročnu stabilnost i ne odražava njihov prethodno priznati status. Neophodno je da država usvoji jasne i sistematske zakonske mjere za uspostavljanje održivih okvira za njihovo upravljanje i finansiranje. Uključivanje ovih institucija od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine u predloženi državni budžet za 2025. godinu pozitivan je i neophodan korak koji odražava njihov karakter na državnom nivou.

VII. Događaji vezani za Aneks VIII i Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika

Struktura i sastav Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, osnovane prema Aneksu VIII, ostaju nepromijenjeni u odnosu na moj prethodni izvještaj.

Strukturni nedostaci su značajno uticali na funkcionalnost Komisije. Šira zabrinutost u vezi sa njenom nezavisnošću i institucionalnim kapacitetima pogoršana je stalnim poteškoćama u donošenju odluka. Ova pitanja su dodatno odražena u Izvještaju o finansijskoj reviziji Komisije za 2024. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u julu 2025. godine. Izvještaj o reviziji istakao je operativnu stagnaciju i izazove u upravljanju s kojima se tijelo trenutno suočava.

Osim amandmana usvojenih na prethodnu odluku u julu 2025. godine, ukupni institucionalni status Komisije ostao je nepromijenjen.

VIII. Razvoj medija

Zastrašivanje nevladinih organizacija i novinara u Republici Srpskoj

Okruženje za slobodu medija, posebno u Republici Srpskoj, ostalo je teško tokom cijelog izvještajnog perioda. Politički uticaj na javne i privatne emitere i dalje je široko rasprostranjen, ograničavajući pluralizam i potkopavajući uredničku nezavisnost.
U februaru 2025. godine, vlasti Republike Srpske uvele su takozvani zakon o „stranim agentima“, kojim se nameću stroge obaveze registracije i izvještavanja svim medijima ili nevladinim organizacijama koje primaju strana sredstva. Nejasne odredbe zakona izazvale su ozbiljnu zabrinutost zbog njegovog potencijala za selektivnu primjenu, zloupotrebu i odmazdu. Iako je privremenom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-6/25 ab initio suspendovan zakon Republike Srpske o „stranim agentima“ i nikada nije uspostavljen registar, vlasti Republike Srpske su ipak iskoristile klimu oko zakona kako bi intenzivirale vanredne finansijske revizije nevladinih organizacija i nezavisnih medija finansiranih iz inostranstva, povećavajući pritisak na kritične medije. Zastrašivanje i prijetnje nezavisnim novinarima također su se nastavili, od pravnog uznemiravanja i neprijateljske retorike visokih zvaničnika do ograničavanja pristupa medija sastancima vlade. Domaće i međunarodne organizacije su više puta upozoravale da takvi pritisci imaju zastrašujući učinak na watchdog novinarstvo.
Agencija za regulaciju komunikacija

Konkurs za generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije (CRA), pokrenut 2024. godine, još uvijek nije riješen. Proces imenovanja – koji zahtijeva i nominaciju Vijeća CRA i odobrenje Vijeća ministara – nije završen do kraja izvještajnog perioda.

Održivost Javnog RTV sistema

Hronično nedovoljno finansiranje troslojnog Javnog RTV sistema također je i dalje prisutno. Naplata prihoda ostaje fragmentirana, pri čemu Radio-televizija Republike Srpske nastavlja odvojeno naplaćivati ​​naknade, što je suprotno formuli podjele prihoda sistema. Ova praksa dodatno je opteretila likvidnost i Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) i emitera Federacije Bosne i Hercegovine. Zaostaci BHRT-a ostali su akutni. Dana 28. marta 2025. godine, Evropska radiodifuzna unija (EBU) ponovila je svoje upozorenje da bi mogla tražiti zamrzavanje bankovnih računa BHRT-a do februara 2026. godine, ukoliko se ne izvrši puna otplata. U julu 2025. godine, BHRT je javno potvrdio da neće učestvovati na Eurosongu 2026. godine zbog tekućih sankcija EBU-a povezanih s njegovim neizmirenim dugom.

IX. Vojna misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Događaji u posljednjih šest mjeseci jasno su pokazali da je jednoglasno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a 1. novembra 2024. godine za produženje misije EUFOR-Althea od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Zbog pravnih i političkih dešavanja koja direktno dovode u pitanje strukture Općeg okvirnog sporazuma za mir i funkcionalnost zemlje, EUFOR-Althea je itekako potrebna kao stabilizirajuća snaga. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti trupa EUFOR-Althea, kao i dostupnost rezervnih snaga preko horizonta i uspješan završetak godišnje vježbe Brzi odgovor 25 u septembru 2025. godine, pokazali su se ključnim za pružanje uvjeravanja, pomoć u deeskalaciji i pripremu adekvatnih odgovora na eventualno pogoršanje sigurnosne situacije. To je zauzvrat omogućilo EUFOR-Althei da smanji nivo svojih snaga na redovnu veličinu, deaktiviranjem svojih rezervnih snaga u oktobru 2025. godine. Međutim, s obzirom na nedostatak pomirenja i nepostojanje rješenja na vidiku za temeljne uzroke nestabilnosti, potrebna je kontinuirana budnost. Međunarodna zajednica ne može dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.

Prema članovima I i II Aneksa 1-A i članovima I, II i IV Aneksa 1-B Općeg okvirnog sporazuma za mir, sve strane su posvećene kontroli naoružanja i složile su se da sarađuju s međunarodnim organizacijama. EUFOR-Althea nastavlja preuzimati ulogu u kontroli naoružanja provođenjem verifikacija i inspekcija. Zbog tekuće političke krize, ova uloga je postala još značajnija za održavanje sigurnog i bezbjednog okruženja, u bliskoj koordinaciji s nadležnim ministarstvima. EUFOR-Althea također ostaje ključni doprinositelj u oblasti humanitarnog deminiranja kroz Strategiju protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine.
Od poziva u Akcioni plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine postale su pouzdan partner u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako su Oružane snage Bosne i Hercegovine ključne institucije na državnom nivou u kojima saradnja unutar multietničke strukture najbolje funkcionira, njihova kohezija i jedinstvo također su testirani zbog političkih dešavanja. Operativne i komandne sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i dalje ovise o podršci partnera iz NATO-a i EU.

X. Rad Ureda visokog predstavnika

Iako se Ured visokog predstavnika suočio sa značajnim smanjenjem budžeta i broja osoblja u proteklih nekoliko godina, njegovi preostali zadaci nisu se srazmjerno smanjili. Trenutni godišnji operativni budžet organizacije iznosi 5.857.618 eura, što je identično prethodnoj godini, bez očekivanog prilagođavanja inflaciji. Prikupljanje budžetskih sredstava ostaje izazovno, s preko 700.000 eura nenaplaćenog budžeta u fiskalnoj 2024/25. godini. Kao što je ranije navedeno, Ruska Federacija je obustavila svoj doprinos budžetu Ureda u februaru 2022. godine, i to ostaje njen stav. Ured zapošljava 82 domaća i 20 međunarodnih službenika, od kojih je 16 raspoređeno u Sarajevo ili u regionalne i terenske urede.

Da bi se postigao napredak u ostvarivanju Agende 5+2, neophodno je održati snažan i efikasan Ured visokog predstavnika. Njegova sposobnost da ispuni svoje mandate u velikoj mjeri zavisi od izdvajanja potrebnih resursa. Trenutna finansijska situacija nije u skladu s ciljevima koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i mogla bi ugroziti ostvarenje mandata Ureda visokog predstavnika.

XI. Raspored izvještavanja

Ovaj izvještaj podnosim u skladu sa zahtjevom iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1031 (1995) kojim se od Visokog predstavnika traži da redovno podnosi izvještaje Generalnom sekretaru radi njihovog prosljeđivanja Vijeću sigurnosti.

Ukoliko Generalnom sekretaru ili bilo kojem članu Vijeća budu potrebne dodatne informacije, stojim im na raspolaganju. Sljedeći redovni izvještaj zakazan je za maj 2026. godine", stoji u izvještaju Schmidta.

(Vijesti.ba)