Ponovo odbijen zahtjev tužilaštva za oduzimanje spomenika zločincu Đurišiću

"Vijesti" su sredinom oktobra pisale da je ta sutkinja gotovo svaki put drugačije obrazlagala odluke kojima je odbijala zahtjeve tužilaštva za oduzimanje spomenika.

Sada je na potezu ponovo tužilaštvo, koje ima opciju da podnese žalbu, a ukoliko to uradi, odluku će potom donijeti vanraspravno vijeće beranskog suda.

Bronzana statua s likom ratnog zločinca je polovinom avgusta bila premještena u konak Manastira Đurđevi stupovi. Spomenik je tu prenesen iz crkve u Gornjem Zaostru, gdje je premješten nakon što je uklonjen s postamenta u tom beranskom selu, gdje je i otkriven 8. avgusta.

Spomenik Đurišiću otkrio je mitrpolit budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a statua je uklonjena istog dana u poslijepodnevnim satima. Nezakonito obilježje tada su sklonili mještani po, kako su tvrdili, “prethodnom dogovoru s policijom”. Đurišićeva statua prebačena je tada u Crkvu Svete mati Paraskeve, a nadležna inspekcija je, uz asistenciju policije, naknadno srušila postament obilježja.

Otkrivanje spomenika izazvalo je burne reakcije u javnosti, a posebno nakon napada na ekipe “Vijesti” i “Pobjede”, koje su pokušale da zabilježe kako statuu Đurišiću uklanjaju mještani Gornjeg Zaostra.

Đurišića je 1941. vrhovni četnički vođa Dragoljub Draža Mihailović imenovao za jednog od komandanata četničkih snaga u Crnoj Gori. U narednim mjesecima, prema brojnim historijskim izvorima, započela je Đurišićeva intenzivna kolaboracija s italijanskim, pa njemačkim okupatorom, pri čemu su njegovi četnici u više navrata izvršili masakre nad civilnim stanovništvom.

(Vijesti.ba)