
Mehanizam za međunarodne krivične sudove objavio je obrazloženje odluke kojom je odobreno prijevremeno puštanje na slobodu Brune Stojića, ratnog ministra odbrane paradržave Herceg-Bosne, koji je bio osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima.
Sud je naveo kako je uzeo u obzir više elemenata koji su prevagnuli u korist Stojićevog oslobođanja.
Jedan od ključnih razloga, kako je navela sutkinja Graciela Gatti Santana, jeste Stojićevo prihvatanje lične odgovornosti za zločine za koje je osuđen, kao i njegovo javno izraženo žaljenje zbog posljedica koje su njegove odluke imale na žrtve.
Kao pozitivan faktor istaknuto je i Stojićevo veoma dobro ponašanje u zatvoru, kao i procjena da ima dobre izglede za uspješnu reintegraciju u civilni život.
Sud je zaključio da je Stojić dostigao "dovoljan nivo rehabilitacije" koji opravdava njegovo uslovno prijevremeno puštanje.
Predsjednica Mehanizma je dodala kako Stojić i poslije puštanja treba da nastavi promišljati o svojoj odgovornosti i razmotriti konkretne korake koje bi mogao poduzeti u korist pomirenja.
Ova odluka nalaže da Hrvatska nadzire sve uslove sporazuma o uslovnom puštanju, te da potvrdi da će se ti uslovi poštovati.
Stojić će potpisati sporazum u originalu, na engleskom i u službenom bosanskom hrvatskom srpskom prevodu. Nakon što Hrvatska dostavi zvaničnu potvrdu, registar je zadužen da sprovede njegov transfer u Hrvatsku što je brže moguće, prenosi N1. Potom će odluka biti objavljena u javnoj verziji kada hrvatske vlasti obavijeste Sud da je Stojić stigao na adresu boravka.
Iz Suda su istakli kako težina zločina otežava prijevremeno puštanje Stojića, ali da su svi pozitivni elementi bili dovoljni da se njegov zahtjev odobri.
UN-ov tribunal ranije je dva puta odbio zahtjev za prijevremeno puštanje Stojića, iako je od 2004. godine bio u pritvoru. Posljednji zahtjev za slobodu podnio je početkom ove godine.
Stojić je bio jedan od članova takozvane "hercegovačke šestorke", koju je Haški sud 2013. godine osudio na ukupno 111 godina zatvora zbog etničkog čišćenja Bošnjaka i pokušaja pripajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. U optužnici su se, pored njih, kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) navodili i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, te načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Od šestorice osuđenih, kaznu i dalje izdržava Jadranko Prlić, kojem je određena zatvorska kazna od 25 godina.
Na slobodu su ranije pušteni i Berislav Pušić, Valentin Ćorić i Milivoj Petković.
(Vijesti.ba)