
Radi se o upravnim sporovima pred Sudom BiH zbog dodatnog razreza po osnovu PDV-a na proviziju po kartičnim transakcijama.
Banke su tužbom osporavale to što im je UIO obračunala i naplatila PDV na provizije na transakcije putem platnih kartica, koje su do tada bile tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena od plaćanja PDV-a. Naime, banke su velikim kompanijama, poput Visa ili MasterCard, plaćale proviziju za kartične transakcije, ali ne i PDV na tu proviziju.
Kome idu milioni od naknada u BiH?
O ovoj temi Vijesti.ba pišu duže vremena.
Naime, najveće evropske maloprodajne kompanije i preduzeća za internetsku maloprodaju tokom ove godine digli su glas protiv visokih naknada Vise i Mastercarda.
U BiH je primjetan rast u volumenima kartičnog plaćanja, ali ono što ne prati cijeli razvoj jeste legislativa i regulative. Jedan od razloga su i enormne naknade od 2 do čak 12 posto, koje za transakcije uzimaju banke i tako ostvaruju ekstra profite.
Šta kažu i prešućuju banke?
Nisu tačni navodi banaka da će nastavak prakse koju imaju sa UIO dovesti do većih potrošačkih cijena.
Prava je istina da su visoke bankarske transakcije upravo jedan od glavnih razloga visokih krajnjih cijena s kojima se suočavaju potrošači.
Naime, banke svojim naknadama godinama dovode trgovce do očaja zbog načina na koji obračunavaju provizije prilikom kartičnih plaćanja. O čemu se radi?
Ako kupac u trgovini plati račun od 117 KM, trgovcu od tog iznosa pripada 100 KM prihoda, dok 17 KM ide državi po osnovu PDV-a. Međutim, banke svoje naknade ne obračunavaju samo na iznos bez PDV-a, već na ukupni iznos od 117 KM.
Na taj način, trgovci snose dodatni trošak na dio koji uopšte nije njihov prihod, dok banke ostvaruju ekstra profit.
Ovakva praksa traje godinama, a trgovci nemaju alternativu, jer su praktično prisiljeni koristiti postojeće bankarske i kartične sisteme. Rješenje, smatraju stručnjaci, leži u formiranju domaćeg procesnog centra i izmjeni modela naplate naknada.
Vrijeme je, smatraju stručnjaci, da se bankarski sektor koji je većinski pod kontrolom stranaca, u BiH uskladi s tržištem i smanji dosadašnje naknade kako bi cijene krajnjim kupcima bile jeftinije.
Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, neto prihodi banaka od naknada i provizija povećani su na 215,6 miliona sa 204,5 miliona KM iz juna prošle godine, odnosno za 5,4 posto.
(Vijesti.ba)