Japan bi mogao postati najnovija nuklearna sila

Vladajuća koalicija, koju čine Liberalno-demokratska stranka i Japanska inovativna stranka, planira razvijati podmornice pokretane nuklearnom energijom nove generacije, opremljene vertikalnim lansirnim sustavom za projektile dugog dometa. Nova doktrina uključuje i protunapadačke aktivnosti, dopuštajući prelazak iz pasivne u aktivnu obranu.

Promjena je započela još u prosincu 2022., kada je vlada premijera Fumia Kishide usvojila tri nove strategije koje redefiniraju sigurnosnu i vojnu politiku Japana. Omogućeno je napadanje protivničkih baza u slučaju neposredne prijetnje, povećanje vojnog proračuna s jednog na dva posto BDP-a do 2027. godine, nabava oružja dugog dometa i ukidanje zabrane izvoza smrtonosnog naoružanja.

Iako članak 9. japanskog ustava još uvijek formalno zabranjuje vođenje rata, njegova interpretacija je promijenjena kroz koncept „kolektivnog prava na samoobranu“. Japan sada može djelovati i ako nisu direktno napadnuti, već ako su napadnuti njihovi saveznici, prvenstveno SAD.

Ministar Koizumi naglašava kako međunarodne okolnosti zahtijevaju prilagodbu: „Japan se nalazi na prijelomnici. Moramo se odmaknuti od ustaljenih praksi i stvoriti društvo koje odgovara novom dobu. Kada se prijetnje pretvaraju u stvarnost, može li naša samoobrambena snaga u potpunosti zaštititi zemlju? Trenutačna sposobnost nije dovoljna.“

Glavne prijetnje su Sjeverna Koreja, vojno jačanje Kine, stalne tenzije oko Tajvana i Istočnog kineskog mora, te pojačana prisutnost Rusije na Dalekom istoku nakon invazije na Ukrajinu. Podrška američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno potiče Japan na modernizaciju i jačanje vojnih sposobnosti.

Japanske obrambene snage već spadaju među najnaprednije vojske svijeta, rangirane su na 8. mjesto prema Global Firepower Indexu 2025., a druga su najjača snaga u Aziji. Aktivno osoblje čini 247.150 vojnika, uz 56.000 u rezervi. Služenje vojnog roka trenutno nije obavezno, ali se razmatra njegova uvođenje.

Premijerka Sanae Takaichi najavila je ubrzanje cijelog procesa zbog straha od moguće kineske blokade Tajvanskog tjesnaca, što bi, po njenim riječima, ugrozilo japansko preživljavanje.

Kina je reagirala oštro, optužujući Japan za „pretjerivanje i stvaranje neosnovanih priča“ te podsjećajući na historiju japanske agresije.

Analitičari, poput Christophera B. Johnstonea iz Centra za međunarodne studije u Washingtonu, smatraju da se u sjeni ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku odvija najveća geostrateška promjena nakon Drugog svjetskog rata, jer Japan redefinira svoju vojnu i sigurnosnu politiku i planira preuzeti veću ulogu u Indopacifiku.

Unatoč kritikama, japanska vlada odbija nazvati svoj put militarističkim, ali želi zadržati sve opcije otvorene, uključujući integraciju ekonomskih i tehnoloških komponenti sigurnosti te jaču suradnju s demokracijama u regiji. Zanimljivo je da je protivljenje nuklearnom oružju među stanovništvom palo – sada 40 posto Japanaca smatra da zemlja treba imati nuklearno oružje.

(Vijesti.ba)