Struka tvrdi: Gašenje rafinerije nafte Srbiju bi moglo skupo stajati

Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) ne može primati sirovu naftu od 9. oktobra nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv većinskih vlasnika, kompanije iz Rusije, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Washington traži potpuni izlazak ruskih dioničara iz kompanije, ali su se pregovori o potencijalnoj prodaji odužili, zbog čega je kompanija morala zatvoriti rafineriju u utorak.

– Bilo kakvo smanjenje njenog poslovanja imat će značajan utjecaj na ukupnu ekonomsku aktivnost – rekao je profesor ekonomije i bivši guverner Centralne banke Dejan Šoškić za AFP.

– Zatvaranje rafinerije moglo bi usporiti ekonomski razvoj u narednih nekoliko godina – upozorio je.

Gubitak rafinerije, koja je pokrivala 80 posto potreba Srbije za gorivom, značio bi i ogromno povećanje uvoza kako bi se nadoknadio manjak.

Mađarska energetska kompanija MOL prošlog mjeseca pristala je povećati količine isporuke nafte Srbiji, ali su stručnjaci upozorili da je oslanjanje na uvoz goriva dugoročno skupo i nepraktično rješenje.

Potpuno uništenje

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će kompanija imati pristup platnim sistemima u zemlji barem do kraja sedmice kako bi isplatila plate i podmirila obaveze prema dobavljačima.

Šta će biti nakon tog perioda, Vučić nije pojašnjavao.

Međutim, kazao je da bi poslovanje s kompanijom protiv koje su uvedene sankcije moglo dovesti do „potpunog uništenja finansijskog sistema Srbije“ ako bi Washington također uveo sankcije Centralnoj banci.

Šoškić je rekao da bi to banku stavilo na „crnu listu“ i da bi to „značilo kraj normalnih poslovnih uslova“ u zemlji.

To bi također dovelo do zamrzavanja državnih sredstava u inostranstvu i isključenja s globalnih tržišta, što bi u velikoj mjeri ograničilo funkcionisanje banke.

NIS i njegove podružnice u državni budžet su prošle godine uplatile više od dvije milijarde eura, prema godišnjem izvještaju kompanije, što čini gotovo 12 posto državnog budžeta.

Osim rafinerije nafte, kompanija posjeduje oko petinu benzinskih pumpi i jedan je od najvećih poslodavaca s više od 13.500 zaposlenih.

Zatvaranje benzinskih pumpi?

Gašenje rafinerije vjerovatno će dovesti do gubitka radnih mjesta, rekao je Šoškić, dok će gubitak pristupa srbijanskom platnom sistemu značiti da kompanija neće moći slobodno primati niti slati novac.

To bi, prema upozorenju energetskog stručnjaka Željka Markovića, značilo i zatvaranje njihovih benzinskih pumpi.

Osim NIS-a, ruska kompanija Lukoil, koja je također pod američkim sankcijama, ima nešto više od 100 benzinskih pumpi u Srbiji.

Njena licenca za rad ističe 13. decembra i nema naznaka da će biti produžena.

Marković je rekao da bi ove dvije situacije mogle dovesti do zatvaranja gotovo trećine svih benzinskih pumpi u zemlji.

Vučić je u više navrata rekao da će državne rezerve potrajati mjesecima i da potrošači neće osjetiti nestašice.

(Vijesti.ba)