Njemačka planira opsežnu reformu BND-a: Sabotaža umjesto špijunaže?

Do sada je BND imao zadatak prvenstveno da prikuplja i analizira informacije. Novi zakon predviđa da špijuni mogu djelovati i operativno, uključujući aktivne mjere za zaštitu Njemačke – od sabotiranja neprijateljskih vojnih kapaciteta do sajber-operacija.

Kancelarov ured predlaže da se ove aktivnosti mogu provoditi u slučaju posebne bezbjednosne situacije, nazvane „vanredna obavještajna situacija“, uz obavezno uključivanje parlamenta i potvrdu parlamentarne kontrolne komisije dvotrećinskom većinom.

Nacrt zakona takođe predviđa mogućnost BND-a da odgovara na sajber-napade aktivnim mjerama, uključujući preusmjeravanje podataka ili napade na IT-infrastrukturu. Agenti bi mogli zahtijevati podatke o vozilima, koristiti softver za prepoznavanje lica, instalirati špijunski softver na računare ciljanih osoba i tajno ulaziti u stanove.

U određenim situacijama, doušnicima bi bilo dozvoljeno počiniti i krivična djela ako je to neophodno za operativne zadatke. BND bi takođe mogao duže čuvati podatke – rokovi bi se produžili s deset na petnaest godina – i koristiti velike količine podataka uz pomoć vještačke inteligencije.

Jedna od najkontroverznijih izmjena je definisanje BND-a kao „civilne i vojne spoljnoobavještajne službe Njemačke“, čime bi se po prvi put zakonski priznalo da BND ima vojne nadležnosti u inostranstvu. Ova promjena bi mogla izazvati tenzije s Ministarstvom odbrane, jer bi vojna izviđačka sredstva mogla prijeći pod nadležnost BND-a.

Nije sigurno hoće li konačni zakon u potpunosti zadovoljiti planove Kancelarovog ureda, jer mišljenja ministarstava pravde i odbrane još uvijek nisu data. Iz savezne vlade poručuju da zakon žele usvojiti tokom naredne godine, dok pritisak vremena raste.

(Vijesti.ba)