Infarkti su češći zimi: Obratite pažnju na ove simptome

Bol u grudima na hladnoći se često javlja i nije bezazlen simptom.

Iako se infarkt može dogoditi u bilo koje doba godine, rizik od određenih tipova infarkta povećava se tokom zimskih mjeseci.

Zašto osjećamo bol u grudima po hladnom vremenu?

Udisanje hladnog, svježeg i čistog zimskog zraka može prijati ako ste dugo bili u zatvorenom prostoru, ali može i izazvati grčeve u disajnim putevima i otežati disanje, posebno kod osoba sklonih astmi.

Dodatni faktori koji mogu izazvati bol u grudima uključuju promjene u atmosferskom pritisku, nisku vlažnost zraka, vjetar i niske temperature. Ovi zimski uslovi mogu izazvati negativne reakcije u tijelu: povećavaju aktivnost nervnog sistema, sužavaju krvne sudove, zatežu plućne mišiće i zgušnjavaju krv. Hodanje kroz dubok snijeg ili borba s jakim vjetrom može se osjetiti kao ozbiljan napor i staviti neočekivan pritisak na srce.

Kod osoba s neotkrivenim srčanim problemima, već samo udisanje hladnog zraka može izazvati bol u grudima. Tokom hladnog vremena krvni sudovi se sužavaju, što može povisiti krvni pritisak i povećati rizik od infarkta ili moždanog udara. Suženje krvnih sudova tjera srce da radi jače kako bi tijelo održalo zdravu temperaturu. Vjetar i neadekvatna odjeća dodatno ubrzavaju gubitak toplote. Ako tjelesna temperatura padne ispod 35 °C, hipotermija može oštetiti srčani mišić, navodi Brown University Health Cardiovascular Institute.

Da li su infarkti češći zimi?

Istraživanja pokazuju da se kardiovaskularni problemi češće javljaju tokom hladnijih mjeseci. Jedan od glavnih razloga je biološki: osnovni faktor rizika za infarkt je bolest koronarnih arterija, koja može biti neotkrivena.

Angina, odnosno bol u grudima usljed koronarne bolesti srca, može se pogoršati zimi kada se koronarne arterije sužavaju zbog hladnoće.

Koji su simptomi infarkta?

Svi bi trebali biti upoznati s glavnim znakovima infarkta. Hladno vrijeme samo po sebi neće povećati rizik ako ste zdrava osoba, ali prepoznavanje simptoma može spasiti život.

Bol ili nelagoda u centru ili lijevoj strani grudnog koša, koji traju duže od nekoliko minuta ili se povremeno vraćaju.

Bol ili nelagoda u drugim dijelovima tijela, uključujući vrat, leđa, jednu ili obje ruke ili ramena.

Vrtoglavica, osjećaj nesvjestice, mučnina ili povraćanje – može se javiti i hladan znoj.

Kratak dah – često se javlja zajedno s bolom u grudima, ali može se pojaviti i prije njega.

Neobičan ili neočekivan osjećaj umora.

Ako vi ili neko pored vas osjetite ove simptome, odmah pozovite hitnu pomoć. Važno je napomenuti da žene često imaju drugačije simptome od muškaraca, poput bola u vilici, vratu ili leđima. Također, žene i osobe s dijabetesom imaju veći rizik od „tihog“ infarkta.

Budite pametni prema svom srcu

Tokom zimskih mjeseci važno je nastaviti sa zdravim životnim navikama za srce, kao i tokom cijele godine:

Održavajte zdravu ishranu, redovno se bavite aerobnim vježbama i smanjujte stres.

Kontrolišite faktore rizika: visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol i pušenje.

Zaštitite se od hladnoće slojevima odjeće i odgovarajućom opremom.

Ako već imate kardiovaskularne probleme, izbjegavajte teške fizičke napore, poput čišćenja dubokog snijega.

Ako osjećate kratak dah ili bol u grudima, posebno tokom aktivnosti, odmah potražite ljekarsku pomoć kako bi se isključili srčani ili vaskularni problemi.

(Vijesti.ba)