
Sporazum o nabavi i međusobnom servisiranju potpisali su u Manili japanski ministar vanjskih poslova Toshimitsu Motegi i filipinska ministrica vanjskih poslova Theresa Lazaro. Tom prilikom Tokio je najavio i dodatnu sigurnosnu, ali i ekonomsku razvojnu pomoć Filipinima.
Dokument, koji tek treba ratifikaciju japanskog parlamenta, omogućit će bescarinsku razmjenu municije, goriva, hrane i drugih logističkih potrepština tokom zajedničkih vojnih aktivnosti. Prema navodima zvaničnika, sporazum će olakšati i saradnju u slučaju prirodnih katastrofa, kao i učešće u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija.
Potpisivanje dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, nakon izjava japanske premijerke Sanae Takaichi da bi eventualna kineska akcija protiv Tajvana mogla dovesti do japanske intervencije. I Japan i Filipini imaju zasebne teritorijalne sporove s Kinom u Istočnom i Južnom kineskom moru, a ti sporovi nose rizik šireg sukoba u koji bi mogle biti uvučene i Sjedinjene Američke Države, kao saveznice obje zemlje.
Ovaj sporazum predstavlja nastavak intenziviranja sigurnosnih veza Tokija i Manile. Sredinom 2024. godine dvije zemlje potpisale su Sporazum o uzajamnom pristupu (RAA), koji je stupio na snagu u septembru i omogućava raspoređivanje snaga na teritoriji druge države radi zajedničkih vježbi. Paralelno se vode i pregovori o jačanju zaštite i razmjene povjerljivih odbrambenih informacija.
Pregovore o novom sporazumu najavili su u aprilu prošle godine tadašnji japanski premijer Shigeru Ishiba i filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. Tom prilikom Ishiba je poručio da se obje zemlje protive „svakom pokušaju jednostrane promjene statusa quo silom ili prisilom u Istočnom i Južnom kineskom moru“.
„Nadam se da će naše dvije zemlje nastaviti blisko sarađivati kako bi ostvarile slobodan i otvoren Indo-Pacifik temeljen na vladavini prava“, rekao je tada Ishiba.
Napetosti u Južnom kineskom moru dodatno su se pojačale nakon što je Marcos Jr. preuzeo dužnost 2022. godine, a zabilježeni su sve učestaliji i oštriji incidenti između kineskih i filipinskih brodova obalne straže. Za razliku od njega, bivši predsjednik Rodrigo Duterte održavao je bliske odnose s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Kina polaže pravo na gotovo cijelo područje Južnog kineskog mora, gdje je posljednjih godina ojačala prisustvo obalne straže i mornarice te izgradila vojne objekte na umjetnim ostrvima. U dugotrajne teritorijalne sporove u tom regionu uključene su i Malezija, Vijetnam, Bruneji te Tajvan.
(Vijesti.ba)