28.01.2026 / 10:50 Regija - Upozorenje Evropske komisije

Javni dug Albanije među najvišima u regiji, ispred nje samo jedna zemlja

Javni dug Albanije među najvišima u regiji, ispred nje samo jedna zemlja
Foto: Ilustracija / RSE
Prema najnovijim tromjesečnim podacima Evropske komisije, Albanija se, uprkos smanjenju posljednjih godina, pozicionira među zemljama s najvišim nivoom javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u regiji zapadnog Balkana odmah iza Crne Gore.

U podacima za treće tromjesječje 2025. godine, javni dug Albanije dosegao je 53,5 posto BDP-a, što zemlju svrstava na drugo mjesto na zapadnom Balkanu, odmah iza Crne Gore, gdje taj pokazatelj iznosi 58,6 posto BDP-a.

"Usporedba s drugim zemljama u regiji odražava značajne promjene u fiskalnim pristupima i makroekonomskim kretanjima u odnosu na prethodno razdoblje. Sjeverna Makedonija zabilježila je javni dug od 50,3 posto BDP-a, dok je Srbija, koja ima veću ekonomiju, zabilježila dug od 43 posto BDP-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju niže nivoe, 26,4 posto odnosno 16 posto BDP-a", prenosi MIA pozivajući se na izvještaj Monitora.

Izvještaj EK ističe da javni dug ostaje jedan od glavnih pokazatelja makroekonomske održivosti, odražavajući fiskalne rezultate zemalja i njihovu sposobnost upravljanja javnom potrošnjom u izazovnim vremenima.

U Albaniji je nivo javnog duga i dalje iznad prosjeka nekoliko ekonomija u regiji, iako ispod nivoa zemalja s većim fiskalnim opterećenjem, poput Crne Gore.

U svojoj analizi Evropska komisija ističe da su na nivo javnog duga utjecali različiti faktori, uključujući fiskalne mjere poduzete tokom razdoblja ekonomskog oporavka nakon kriza i potrebu za podrškom javnim uslugama.

Dok su potrošnja i domaća potražnja i dalje glavni faktori koji doprinose ekonomskom rastu, održavanje duga na održivim nivoima i dalje je izazov za zemlje kandidatkinje, što zahtijeva pažljivu ravnotežu između ulaganja i fiskalnih mjera.

Za manje ekonomije u regiji, globalni vanjski uvjeti, troškovi servisiranja duga i širenje kapitalne potrošnje elementi su koji direktno utječu na nivo javnog duga.

Izvještaj ističe da su za zemlje koje teže bližoj integraciji s Evropskom unijom upravljanje dugom i jačanje fiskalne strukture ključni za osiguranje dugoročne makroekonomske stabilnosti.

(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo