Šef OpenAI-ja: Umjetna inteligencija će oboriti cijene

Planovi uključuju ulaganja veća od jednog biliona dolara u izgradnju ogromnih podatkovnih centara, iako finansijski pokazatelji zasad ne prate te ambicije, što izaziva strahove od mogućih problema u budućnosti.

Istovremeno, izvršni direktor Sam Altman najavio je usporavanje zapošljavanja, dok kompanija i dalje troši milijarde dolara svakog tromjesečja, piše Futurism.

Uprkos finansijskim izazovima, Altman ostaje optimističan kada je riječ o potencijalu tehnologije koju razvija njegova kompanija. Na pitanje može li se umjetna inteligencija iskoristiti za rješavanje dugogodišnjih ekonomskih nejednakosti, rekao je da će njen glavni efekat biti snažan pad cijena.

“S obzirom na napredak u poslovima koji se obavljaju za računarom, ali i na ono što se uskoro očekuje u robotici i drugim oblastima, doći će do snažnog pada cijena”, rekao je Altman.

Prema njegovim riječima, takav deflacijski pritisak učinit će mnoge stvari znatno jeftinijima, dok će se istovremeno povećavati samostalnost ljudi zbog rasta njihove kupovne moći.

Altman je pojasnio da će ove promjene proizaći iz činjenice da će umjetna inteligencija omogućiti pojedincima znatno veću produktivnost. Naveo je da bi do kraja ove godine osoba koja potroši oko 1.000 dolara na korištenje AI modela u poslu mogla završiti softverski projekat za kratko vrijeme, dok bi za isti zadatak ranije bio potreban cijeli tim.

Ovo nije prvi put da Altman iznosi tvrdnje da bi umjetna inteligencija mogla povećati vrijednost novca. U martu je na zatvorenoj konferenciji Morgan Stanleyja izjavio da će AI imati deflacijski utjecaj na globalnu ekonomiju, iako mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena.

Šira ideja da bi umjetna inteligencija mogla dovesti do doba obilja, u kojem bi troškovi života počeli padati, pa čak i omogućiti ljudima da ne rade ako to ne žele, već dugo se ponavlja među tehnološkim liderima. Takve stavove iznose Altman, ali i izvršni direktor kompanije xAI Elon Musk, kako bi dodatno podstakli entuzijazam oko umjetne inteligencije.

Međutim, s obzirom na trenutno stanje globalne ekonomije, ove tvrdnje mnogima djeluju kao puka maštarija. Umjetna inteligencija je i dalje daleko od nivoa na kojem bi mogla značajno povećati efikasnost i neutralizirati inflaciju. Američka centralna banka nedavno je zadržala kamatne stope nepromijenjenim, navodeći stalnu zabrinutost zbog povišene inflacije.

U praksi se umjetna inteligencija češće povezuje s masovnim otpuštanjima, što dodatno otežava život mnogim ljudima. Dugotrajna nezaposlenost dostigla je četverogodišnji maksimum ranije ove godine, dok su troškovi života nastavili rasti, naročito u velikim američkim gradovima.

Hoće li umjetna inteligencija zaista značajno sniziti cijene i poboljšati životni standard, tek treba vidjeti, dok pitanja o dugoročnoj održivosti ove tehnologije ostaju bez jasnih odgovora.

Istraživanja su pokazala da umjetna inteligencija za sada ne donosi značajan rast produktivnosti u svom trenutnom obliku. Također je zabilježen pad broja zaposlenih koji koriste AI alate na poslu, što je zabrinjavajući trend i suprotan obećanjima tehnoloških lidera. Mnogi radnici tvrde da im je umjetna inteligencija u praksi uglavnom beskorisna, uprkos pritisku poslodavaca da je prihvate kao revolucionarno rješenje.

Za brojne kritičare, umjetna inteligencija predstavlja slijepu ulicu. Neki smatraju da bi i sam OpenAI mogao biti nestabilan sistem koji opstaje samo zahvaljujući stalnom prilivu kapitala.

Zbog toga postoji mnogo razloga za skepticizam prema Altmanovim tvrdnjama da će umjetna inteligencija povećati kupovnu moć građana uz snažan rast produktivnosti. Altman je ranije tvrdio i da bi AI mogao izliječiti rak, riješiti klimatske promjene i donijeti ekstremno blagostanje za sve.

Slične prognoze iznosio je i Elon Musk, koji je rekao da u budućnosti neće postojati siromaštvo, dok je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei sugerirao da bismo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji jednog dana mogli znatno manje raditi.

Riječ je o ogromnoj okladi, a Altman i njegovi kolege još moraju dokazati da njihova obećanja mogu pratiti stvarnost, koja zasad zaostaje.

Čak ni sam Altman nije potpuno siguran da bi naglo obilje bilo isključivo pozitivno za prosječnog čovjeka.

“Bit će mnogo više prilika i dostupnosti, a troškovi stvaranja novih stvari, novih kompanija i naučnih otkrića drastično će pasti. To bi moglo smanjiti društvene razlike i pružiti stvarnu šansu ljudima koji dosad nisu imali pravedan tretman”, rekao je Altman na internom sastanku ove sedmice.

“Pod uslovom da ne pogriješimo s pravilima koja će to pratiti”, upozorio je.

(Vijesti.ba)