
Istek sporazuma dolazi 15 godina nakon što su Novi START potpisali tadašnji američki predsjednik Barak Obama i tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Prvi put u više od pola vijeka neće biti ograničenja za dva najveća svjetska nuklearna arsenala.
Kraj sporazuma dolazi usred niza napetosti povezanih s nuklearnim oružjem: brzog širenja bojevih glava Kine, naprednog programa nuklearnog oružja Sjeverne Koreje i američkih prijetnji da će spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje ako diplomatija ne uspije.
"Newsweek" se putem e-pošte obratio američkom Stejt Departmentu i ruskom Ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevima za komentar.
Šta trebate znati
"Kineski stav o trilateralnim pregovorima sa SAD-om i Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja je jasan", rekao je u utorak novinarima portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian kada je zamoljen da odgovori na Trampove ranije sugestije da bi se Kina mogla pridružiti budućem sporazumu o nuklearnom naoružanju.
Još je rekao:
"Kineska nuklearna snaga nipošto nije na istom nivou kao i američka. Nije ni pošteno ni razumno tražiti od Kine da se pridruži pregovorima o nuklearnom razoružanju u ovoj fazi", dodao je.
Kina je posljednjih godina brzo povećala svoje nuklearne zalihe i sada se može pohvaliti s više od 600 operativnih bojevih glava, prema procjenama Pentagona.
Analitičari smatraju da je ovo širenje dio napora kineskog predsjednika Si Đinpinga da smanji jaz u moći s Vašingtonom i odvrati američke snage od intervencije tokom regionalne krize, poput operacije na Tajvan, na koji Peking polaže pravo.
Kina nije potpisala sporazum o nuklearnom naoružanju, iako je jedna od samo dvije zemlje s nuklearnim oružjem, uz Indiju, koja održava politiku nekorištenja oružja prva. Peking je pozvao sve nuklearne sile da usvoje sličnu obavezu, prijedlog koji su i SAD i Rusija odbacili, prenosi "MiamiHerald".
(Vijesti.ba)