Započinje završna faza suđenja bivšim čelnicima OVK-a

Hasim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi optuženi su za "udruženi zločinački poduhvat u okviru kojeg su izvedeni masovni, sistemski, napadi" na srpske civile na Kosovu i kosovske Albance koji su bili politički protivnici OVK-a.

U ovoj fazi, tužilaštvo, obrana i optuženici imat će priliku posljednji put iznijeti svoje završne argumente i podneske sudskom vijeću i to do 13. februara.

Tako je predviđeno da Specijalno tužilaštvo iznese svoju završnu riječ 9. februara dok će sljedećeg dana na dnevnom redu biti zastupnik žrtava.

Obrana bivšeg predsjednika Kosova Thacija trebalo bi iznijeti svoju završnu riječ 11. februara. Nakon toga završne riječi imat će obrana bivšeg predsjednika kosovskog parlamenta Kadriija Veselija a obrana Rexhepa Selimiija i Jakupa Krasniqija završne riječi iznijet će 13. februara.

Thacijeva obrana je započela s iznošenjem dokaza 15.septembra 2025., gdje je tri dana zaredom saslušavan bivši pomoćnik američkog državnog sekretara James Rubin. Nakon njega saslušani su bivši pravni savjetnik albanske delegacije u Rambouilletu Paul Williams te bivši politički savjetnik vrhovnog zapovjednika NATO-a Wesleyja Clarka, John SteWart Duncan.

U novembru prošle godine u Thacijevu obranu svjedočio je bivši specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) tokom rata na Kosovu Christopher Hill, koji je kazao kako bivši kosovski predsjednik nije učestvovao u donošenju odluka te da nije predvodio Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) tokom rata od 1998. do 1999. godine.

Nakon što završi postupak iznošenja završih riječi sudci će suočiti stavove tužilaštva i obrane, odnosno izjave svjedoka obje strane a presuda četvorici bivših čelnika OVK-a bit će izrečena u roku od 90 dana nakon završetka suđenja.

Specijalni sud za Kosovo osnovan je 2015. i bavi se isključivo slučajevima protiv bivših gerilaca OVK-a. Sjedište mu je u Den Haagu, a suci i tužioci su međunarodni.

Veliki broj kosovskih Albanaca sud u Haagu smatra pristranim.

Kosovari su tako tokom protekle godine organizirali pet protesta i to u Prištini, Haagu, Tirani, Strasbourgu i Skopju, na kojima su hiljade građana zahtijevale pravdu za oslobodioce najmlađe evropske države.

Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine a prethodila joj je NATO-ova kampanja bombardiranja srpskih snaga 1999. koje su pokušavale slomiti ustanak 90-postotne etničke albanske većine. Suverenitet Kosova priznaje više od 100 zemalja a među onima koje ga ne priznaju su pored Srbije, Grčka, Španija, Rusija i mnoge druge zemlje.

(Vijesti.ba / FENA)